Nema izmjena Izbornog zakona bez međunarodne zajednice
Sudeći prema aktuelnoj političkoj situaciji, priča o Izbornom zakonu mogla bi obilježiti ovu godinu, kao uvod u izbornu 2022. Na idućoj sjednici zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH naći će se inicijativa međunarodne zajednice da se ponovno formira radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva. Iz Ureda Evropske unije u našoj zemlji su poručili:
„Bh. vlasti trebaju unaprijediti izborno zakonodavstvo u skladu s evropskim standardima. Očekujemo pokretanje aktivnosti po ovom i drugim ključnim prioritetima bez daljnjeg odlaganja. Više puta smo naglasili da 2021. nije izborna godina i predstavlja jedinstvenu priliku za reforme.“
Novu radnu grupu za dogovor Izbornog zakona činili bi predstavnici oba doma Parlamentarne skupštine, Vijeća ministara, ali i predstavnici Centralne izborne komisije čemu se već protive delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH iz reda hrvatskog i srpskog naroda.
„Ne podržavamo da u toj skupini budu predstavnici Središnjeg izbornog povjerenstva, prije svega što tvrdimo da je povjerenstvo izabrano suprotno zakonskim odredbama i kao takvo nezakonsko tijelo ne može donositi zakonite odluke“, kaže Bariša Čolak.
„Mi mislimo da to ne bi bilo dobro, jer je Centralna izborna komisija izabrana nelegalno, kršila Izborni zakon i to je deligitimiše da bude dio reforme izbornog zakonodavstva“, ističe Špirić.
U SDA su za dalju provedbu Mostarskog sporazuma, odnosno izmjene Izbornog zakona, ali očekuju snažnije uključenje predstavnika Evropske unije i SAD-a. Predstavnici međunarodne zajednice dali su podršku reformama, ali naglašavaju da će promjene zavisiti od spremnosti čelnika ove zemlje da preuzmu odgovornost i naprave kompromise u što Milorad Dodik ne vjeruje:
„Ja ne vjerujem u dogovor u BiH. Ne vjerujem da će doći do izmjene Izbornog zakona. Ne vjerujem da će se to normalizovati.“
Da su normalizacija i dogovor potrebni, govori činjenica da bez izmjena Izbornog zakona nema ni kandidatskog statusa BiH, upozoravaju iz međunarodne zajednice. No, sudeći prema dosadašnjim iskustvima, teško je povjerovati da će se bh. političari, ma kakav ulog bio na stolu, dogovoriti bez pritiska međunarodne zajednice.