'Nema istinske demokratije bez ravnopravnosti spolova'

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Samra Filipović-Hadžiabdić ocijenila je da pozicija žena u BiH pokazuje određene napretke, naglašavajući da su institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova, uključujući agenciju i entitetske gender centre, u proteklom periodu intenzivno radili na unaprjeđenju zakonskog okvira i strateških dokumenata u ovoj oblasti.

Istakla je, međutim, da i dalje postoji značajan prostor za dodatno unaprjeđenje položaja žena u BiH, posebno kada je riječ o prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, ekonomskom osnaživanju žena te povećanju njihovog učešća u javnom životu i na mjestima donošenja odluka.

Filipović-Hadžiabdić se osvrnula i na širi globalni kontekst, navodeći da se u svijetu generalno primjećuju tendencije nazadovanja u oblasti ljudskih prava, pa samim tim i u oblasti prava žena.

- Međutim, svi zajedno ćemo raditi da zadržimo stečena prava i poboljšamo položaj žena u oblastima u kojima je to neophodno - poručila je. 

Napredak postoji, ali ravnopravnost još nije dostignuta

Budući da se danas obilježava Međunarodni dan žena, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova naglasila je da nema istinske demokratije bez adekvatne ravnopravnosti spolova, dodajući da ravnopravnost nije samo pitanje ljudskih prava, već i važan faktor ukupnog društvenog razvoja i blagostanja.

- Moramo imati u vidu da 50 posto populacije u BiH čine žene i djevojčice - istakla je, dodajući da upravo zbog toga unaprjeđenje njihovog položaja ima ključni značaj za rješavanje brojnih društvenih izazova.

Također je naglasila da evropska budućnost BiH daje dodatnu nadu institucionalnim mehanizmima, uključujući i Agenciju za ravnopravnost spolova BiH, da će država biti bliža evropskim standardima kada je riječ o jednakim pravima i položaju žena i muškaraca.

Žene i dalje nedovoljno zastupljene u politici i ekonomiji

Istraživanja UN Women pokazuju da će ženama u BiH biti potrebno više od stotinu godina da dostignu muškarce na vodećim pozicijama u ekonomskom, odnosno poslovnom sektoru.

Po rezultatima Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine, iako žene čine 50,3 posto ukupne populacije, njihova zastupljenost na državnom i entitetskim nivoima vlasti iznosi tek oko 25 posto.

Nejednakost je vidljiva i na tržištu rada. Učešće žena u radnoj snazi u BiH manje je od 40 posto, dok je stopa zaposlenosti žena gotovo dvostruko niža u odnosu na muškarce. Samo oko četvrtine žena nalazi se na menadžerskim pozicijama, dok u velikom broju kompanija uopće nisu zastupljene u upravljačkim strukturama.

Slična situacija je i u politici. Žene čine tek oko 20 posto donosilaca odluka, što je znatno ispod zakonom propisanih 40 posto zastupljenosti.

Nasilje nad ženama i globalna upozorenja

Istovremeno, statistike ukazuju i na ozbiljan problem nasilja nad ženama. Procjenjuje se da svaka druga žena u BiH tokom života doživi neki oblik nasilja. Tokom 2024. godine u prosjeku je svakog mjeseca počinjen jedan femicid, dok oko 80 posto žena koje trpe nasilje nikada to ne prijavi.

Povodom Međunarodnog dana žena, 8. marta 2026. godine, UN Women je izdao globalno upozorenje: pravosudni sistemi koji bi trebali štititi prava i vladavinu prava ne uspijevaju zaštititi žene i djevojčice širom svijeta.

Žene na globalnom nivou imaju samo 64 posto zakonskih prava koja imaju muškarci, što ih izlaže diskriminaciji, nasilju i isključenosti u svim fazama života.

To je jedan od nalaza novog izvještaja generalnog sekretara Ujedinjenih nacija pod nazivom "Osiguravanje i jačanje pristupa pravdi za sve žene i djevojčice".

Izvještaj pokazuje i to da se djevojčice, po nacionalnim zakonima, i dalje mogu prisiliti na brak u gotovo tri od četiri zemlje svijeta.

Također, u 44 posto zemalja zakon ne propisuje jednaku naknadu za rad jednake vrijednosti, što znači da žene i dalje mogu biti zakonito manje plaćene za isti posao.

Fena/federalna.ba