Nedjeljni komentar Vildane Selimbegović: Raif Dizdarević je živio principe koje je promovirao

Raif Dizdarević bio je državnik, diplomata, komunista i antifašista, saborac Josipa Broza Tita, pripadnik generacije koje je gradila i borila se za Bosnu i Hercegovinu. Kako je Raif Dizdarević živio principe koje je promovirao i vjerovao u ideale pravde jednakosti mira i slobode? Nedjeljni komentar Vildane Selimbgović.

Drug i gospodin

Negdje početkom stoljeća zamolila sam Raifa Dizdarevića da pričamo o Titu. U redakciju je ušetao nasmijan, s plavom fasciklom u kojoj su bile zabilješke sa sastanaka kojima je prisustvovao i Josip Broz. Rukom ispisani redovi, uredno zaštićeni u košuljice nizali su se jedan za drugim: prva je nosila datum 5. septembar 1950. Spremao se za službu u jugoslavenskoj ambasadi u Bugarskoj, a kako je to bilo teško doba Informbiroa i Tito je želio učestvovati.

O svom vrhovnom komandantu, predsjedniku države u koju je vjerovao i čijem je bolnom raspadu svjedočio, govorio je odmjereno, opisujući događaje, navodeći aktere - svjedoke, pomno vodeći računa da sve što kaže bude potkrijepljeno argumentima. Jedini intervju koji smo snimali bez fascikli i bilješki bio je o njegovom životu: kada sam to naglas primijetila, našalio se. Preslušam se kod kuće, malo zavirim u stenograme, malo u bilješke, davno sam ti rekao da ja tako pamtim. Uistinu je imao fascinantno pamćenje, no koristio ga je kao način za traženje rješenja: o problemima nikada nije govorio tek da bi ih detektirao, već zarad ideja kako da se prevaziđu.

Oslobođenje je bilo njegov list, čitao je, pratio, pomagao ako je trebalo. Kada smo slavili izlazak jubilarnog 25.000. broja, Nicholas Hill, tada otpravnik poslova u američkoj ambasadi u Sarajevu, pitao me je postoje li živi svjedoci naših početaka. Hoćete li da upoznate jednog, uzvratila sam. Nemalo se iznenadio kada je shvatio s kim razgovara. Raif mu je pričao o našem prvom broju, koji je kao partizanski kurir nosio u Jajce, gdje je tada bio Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i gdje se tekle pripreme za Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu i Drugo zasjedanje AVNOJ-a. I objašnjavao mu kako je i u januaru 1944. sretao partizane koji su još uvijek čitali to prvo Oslobođenje. Glasilo antifašista.

Antifašizam je bio njegov život, ali i česta tema, zapravo prilika da naglasi kako fašizam ima bezbroj lica i naprosto nije pobijeđen, uvjerili smo se i sami.

Ratne godine i odluka da ostane

Ima jedna ratna zgoda kojoj smo se skupa od srca smijali: taman kad je uspio očistiti dimnjak, pred njegovom kućom u Fojnici zaustavio se britanski transporter, posadu je zanimalo zna li on kako će naći nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije. Obećao im je pomoći, ali ako mogu doći sutradan u isto vrijeme. Kad su se vratili i on ih uveo u svoju bosansku sobu, tek tada im se i predstavio, uz isprike što ih čađav nije mogao primiti. Zar Vas nije zanimalo što su došli, mogli su i odustati, kažem ja.

Istina, mogli su, odgovara Raif, ali ja nisam mogao onako prljav kazati - ja sam bio predsjednik Jugoslavije. A i rekli su mi da su još na cesti, zbog mog engleskog, posumnjali na mene, smijao se Raif, koji je i tada odbio ponudu da se skloni iz Bosne i Hercegovine. Nije htio bježati iz svoje zemlje.

Britanci su ga poslije redovno obilazili, poštujući njegove odluke i njegove principe. A donosio je - tokom svoje prebogate karijere - uistinu teške odluke.

Principi kojima je ostao vjeran

Uvijek ostajući vjeran principima. Zato je jedva dočekao svojih 17 da ode u partizane, a kada se dvije i kusur godine kasnije probio do slobodnog Beograda da vidi brata Nijaza - koji mu se obradovao i odmah ga poveo na akciju raščišćavanja ruševina - bio je spreman učiti, školovati se, raditi i graditi karijeru čijom krunom se smatra predsjednička dužnost, a kao kuriozitet se navodi da je jedini Bošnjak koji je obavljao tri vodeće funkcije u bivšoj nam zajedničkoj državi. U ono između, pak, staju godine neumornog angažmana, potpuna posvećenost zajedničkom, kolektivnom, danas bi rekli timskom radu, istrajavanju da se korača naprijed, da se uči, gradi i stvara kako bi i zemlja i ljudi jačali i čuvali bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine i cijele Jugoslavije.

Njegove knjige, zapisi, sačuvani stenogrami, njegove neumorne i precizne bilješke svjedoče ne samo o jednom vremenu kojim se ponosio već i svemu onome i onima koji su tom dobu odsvirali kraj, ali govore i o tome šta smo mi trebali naučiti iz lekcija naše historije.

Oni koji to ne žele i posthumno ga napadaju, osokoljeni što se ne može braniti. I bijesni jer je Raif, partizan, ministar i predsjednik zemlje koju je poštovao i istok i zapad, ostao dosljedan borac protiv svih nacionalizama. I znao i recept i za sve naše današnje probleme: antifašizam.

Neka mu je vječna slava i hvala!

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.