NATO pred teškim samitom: Odbrana, Ukrajina i budućnost Saveza u fokusu

Lideri NATO-a okupit će se danas u Ankari nakon turbulentnih šest mjeseci za Alijansu. Dok Sjedinjene Američke Države nastavljaju vršiti pritisak na saveznike da povećaju izdvajanja za odbranu, ostalih 31 članica NATO-a nastojat će umiriti nepredvidivog američkog predsjednika Donalda Trumpa, prenosi The Guardian.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte u ponedjeljak je pozvao saveznike da predstave "jasne, konkretne i vjerodostojne planove" za ispunjavanje ciljeva organizacije kada je riječ o izdvajanjima za odbranu.

„Predsjednik Trump u potpunosti očekuje da svi saveznici odmah povećaju izdvajanja i hitno krenu putem ka cilju od pet posto BDP-a“, rekao je Rutte.

Na marginama samita članice NATO-a predstavit će ugovore o nabavci naoružanja vrijedne više desetina milijardi eura, nastojeći pokazati Trumpu da ispunjavaju obećanja o povećanju vojnih ulaganja.

Vojna pomoć Ukrajini bez velikih iznenađenja

Očekuje se da će dvodnevni samit u glavnom gradu Turske potvrditi obavezu saveznika da ove i naredne godine izdvoje oko 70 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini. Međutim, riječ je uglavnom o potvrdi ranije preuzetih obaveza prema zemlji koja i dalje nema jasan put ka članstvu u NATO-u.

Za razliku od prošlogodišnjeg samita, kada su evropske članice i Kanada obećale povećati izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a – od čega 3,5 posto direktno za vojsku, a 1,5 posto za infrastrukturu poput puteva, mostova i luka radi lakšeg premještanja trupa – ovogodišnji skup neće donijeti spektakularne nove odluke.

„Ne radi se o tome da nekoga učinimo zadovoljnim, već da ispunimo ono što smo obećali“, rekao je Rutte tokom prošlosedmične posjete Londonu. „A ono što Donald Trump očekuje jeste konkretna realizacija.“

Prilikom susreta s Trumpom u Ovalnom uredu prošlog mjeseca, Rutte je donio velike grafičke prikaze kojima je želio pokazati koliko su evropske članice NATO-a i Kanada povećale vojna izdvajanja otkako je Trump prvi put postao predsjednik 2017. godine.

Jedan od grafikona prikazivao je takozvanu "Trumpovu milijardu" – ukupni iznos koji su evropske članice i Kanada od tada uložile u odbranu.

Rutte je želio pokazati da je Trump bio uspješan u pritisku na Evropu da više ulaže u vlastitu sigurnost.

Napeti odnosi između SAD-a i evropskih saveznika

Uprkos povećanim izdvajanjima, transatlantski odnosi ostaju veoma napeti. Washington želi osigurati da evropski saveznici zaista ispune obavezu izdvajanja 3,5 posto BDP-a za vojne potrebe.

Trump je u petak na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio grafikon koji prikazuje izdvajanja članica NATO-a za odbranu, upoređujući gotovo bilion dolara američke potrošnje sa znatno manjim budžetima evropskih država poput Velike Britanije i Francuske.

„Apsurdno je da SAD nastavljaju ovim jednostranim putem kada odnos nije uzajaman“, napisao je Trump.

Sporovi oko Grenlanda, Irana i evropskih partnera

Od početka godine Trump je dodatno pogoršao odnose sa saveznicima.

Izazvao je tenzije prijetnjom da će preuzeti kontrolu nad Grenlandom, teritorijom Danske koja je članica NATO-a.

Evropske lidere nije konsultovao prije zajedničkog američko-izraelskog napada na Iran, a kasnije je kritikovao evropske države jer nisu dozvolile američkim avionima da iz njihovih baza izvode napade.

Došlo je i do nesuglasica s britanskim premijerom Keirom Starmerom, koji nije želio u potpunosti učestvovati u bombardovanju Irana, kao i s italijanskom premijerkom Giorgiom Meloni, za koju je Trump tvrdio da je "opsjednuta njime".

Odnosi sa kanadskim premijerom Markom Carneyjem također su narušeni nakon što je Trump ponovo iznio ideju da bi Kanada trebala postati dio Sjedinjenih Američkih Država.

SAD planiraju smanjiti vojno prisustvo u Evropi

Washington istovremeno planira smanjiti broj vojnika i vojne opreme raspoređene u Evropi u slučaju mogućeg sukoba s Rusijom. Predviđeno je i smanjenje broja borbenih aviona F-15 i F-16 za oko trećinu.

Američki ministar odbrane Pete Hegseth najavio je novu reviziju američkog vojnog prisustva u Evropi, pri čemu bi najveća smanjenja mogla pogoditi zemlje koje najmanje izdvajaju za odbranu.

Trump bi u Tursku trebao doputovati s delegacijom od oko 1.400 ljudi, uključujući i osoblje zaduženo za zbrinjavanje njegovog biološkog otpada, što predstavlja standardnu sigurnosnu proceduru kako bi se spriječilo prikupljanje obavještajnih podataka o zdravstvenom stanju predsjednika.

NATO pokušava izbjeći nove podjele

Iza kulisa traje intenzivan diplomatski rad kako bi se spriječile nove krize tokom samita.

Bivša glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu očekuje da će završna deklaracija biti veoma kratka – vjerovatno na jednoj stranici – te da će ponoviti osnovne principe na kojima počiva Alijansa.

Nacrt dokumenta ponovo potvrđuje "čvrstu i nepokolebljivu posvećenost" članu 5 Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli savez. Sama potreba da se ova odredba ponovo naglasi pokazuje koliko su odnosi unutar NATO-a tokom 2026. godine postali osjetljivi.

Vrhovni američki i NATO komandant za Evropu, general Alexus Grynkewich, izjavio je prošle sedmice da su evropski saveznici uglavnom uspjeli nadoknaditi kapacitete koji će biti izgubljeni smanjenjem američkog vojnog prisustva.

Ipak, evropske vojske još uvijek ne mogu u potpunosti zamijeniti američke sposobnosti, posebno kada je riječ o strateškim bombarderima velikog dometa, iako bi određene vrste krstarećih projektila mogle djelimično popuniti taj nedostatak.

Trumpovi sastanci u Ankari

Prema trenutno poznatom rasporedu, Trump će učestvovati na sastanku lidera NATO-a i večeri koju organizuje turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan.

Osim toga, planirani su bilateralni sastanci sa sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Sharaom, kojeg Trump otvoreno hvali, te s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Prema riječima Oane Lungescu, uspjeh samita neće se mjeriti samo usvojenim deklaracijama ili novim obećanjima.

„Pozitivan ishod bio bi da ne bude ljutitih ispada predsjednika Trumpa, da se potvrdi jedinstvo Saveza i da bude osigurano mnogo više novca za odbrambene ugovore i pomoć Ukrajini“, zaključila je.

federalna.ba