"NATO pojačao podršku BiH, Gruziji i Moldaviji poslije ruske agresije"
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas u Bukureštu da je ruska agresija na Ukrajinu dovela do toga da je pojačana podrška alijanse Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji.
Na početku treće, posljednje sjednice Sjevernoatlantskog savjeta (NAC) na dvodnevnom skupu ministara spoljnih poslova članica NATO-a, Stoltenberg je rekao da te tri partnerske zemlje godinama imaju podršku alijanse, ali da je saradnja unaprijeđena od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.
Stoltenberg je kazao da se podrška NATO-a tim zemljama ogleda u pomaganju u izgradnji njihovih odbrambenih kapaciteta, u sprovođenju reformi i jačanju otpornosti institucija.
Ministrima spoljnih poslova članica NATO-a, Švedske i Finske, koji su na skupu učestvovali i na prve dvije sjednice Sjevernoatlantskog saveta, na trećoj su se pridružili šefovi diplomatija Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije.
Prisustvo NATO-a je izuzetno važno za Bosnu i Hercegovinu jer je garant naše sigurnosti, izjavila je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković uoči današnjeg sastanka s ministrima vanjskih poslova NATO-a u Bukureštu. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, pozvana na sastanak NATO-a, izrazila je zabrinutost za svoju zemlju zbog ruskih nakana.
"U našoj vladi imamo pristaše Rusije. Dakle, podjela u našoj zemlji je duboka i nadamo se da ćemo je uspjeti prevazići. Prisustvo NATO-a je izuzetno važno za Bosnu i Hercegovinu jer je garant naše sigurnosti”, rekla je Turković.
Holandski ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra rekao je novinarima da je cilj sastanka da se osigura "više sigurnosti na evropskom kontinentu" i da "signalizira koliko je važno stvoriti stabilnost ne samo za same zemlje NATO-a, već i šire".
Stoltenberg je ranije najavio da će na toj sjednici biti riječi o jačanju pomoći Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji, "partnerskim zemljama koje se suočavaju sa ruskim pritiskom na različite načine".
Dvodnevni skup ministara vanjskih poslova članica NATO-a nastavljen je jutros u Bukureštu novim sastankom Sjevernoatlantskog savjeta (NAC). U fokusu jučerašnjeg, prvog sastanka Sjevernoatlantskog savjeta na skupu, bilo je jačanje podrške Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske invazije.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je sinoć da su šefovi diplomatija članica alijanse odlučili da pošalju Ukrajini dodatnu pomoć u gorivu i agregatima i dodao da će podrška toj zemlji biti dugoročna.
Stoltenberg je kazao da se sa skupa šalje "snažna poruka" jedinstva alijanse i nastavka podrške Kijevu i ponovio da je dostavljanje oružja Ukrajini "najbolji način da se podrži trajni mir" u toj zemlji.
Ministri 30 članica NATO-a bavili su se i pitanjem ulaska Švedske i Finske u alijansu koji se uskoro očekuje.
"Protokol o pristupanju Švedske i Finske potpisalo je svih 30 članica, a nisu ga ratifikovale jedino dvije (Mađarska i Turska). Riječ je o veoma brzom procesu pristupanja. Ulazak Švedske i Finske će ojačati NATO i učiniti bezbjednijim i sigurnijim i te zemlje i alijansu", rekao je Stoltenberg sinoć.
Šefovi diplomatija Švedske i Finske učestvuju jučer i danas na sva tri sastanka Sjevernoatlantskog savjeta, ključnog tijela NATO-a zaduženog za donošenje odluka.
Ministri će se danas baviti i djelovanjem Kine, čije povećano prisustvo širom svijeta, prema riječima Stoltenberga, predstavlja svojevrstan izazov za alijansu.
"Vidimo Kinu u Africi, na Arktiku, u cyber prostoru, unutar evropskih zemalja. Vidimo različite poteze Kine sa ciljem da poveća prisustvo u Evropi, uključujući kontrolu nad važnom infrastrukturom", kazao je Stoltenberg, navodeći da treba uzeti u obzir bezbjednosne posljedice kineskih ekonomskih aktivnosti.
federalna.ba/Beta