videoprilog Alema Dedića (Dnevnik 2)

Zbog iseljavanja školama prijeti gašenje, nastavnicima upitan posao

Negativan trend odlaska stanovništva iz Bosne i Hercegovine se nastavlja. U tome je i dalje vodeći Unsko-sanski kanton, u kojem zbog iseljavanja škole iz godine u godinu bilježe manji broj učenika, te pojedinim prijeti gašenje. Prema podacima MUP-a USK-a, u 2021. izdano je više od 15.900 uvjerenja o nekažnjavanjuu svrhu odlaska u inostranstvo. U pojedinim školama svako malo učenici dolaze direktorima da se ispišu jer idu u inostranstvo s roditeljima. Ove godine je upisano više od 1.500 prvačića, ali je to za 2.000 manje za razlilku od prije 20 godina. Što se tiče srednjih škola, najveći interes vlada za medicinska te elektrotehnička i informatička usmjerenja.

Pored pada nataliteta, glavni razlog zbog kojeg su pojedine učionice prazne ili, pak, poluprazne je svakako iseljavanje stanovništva. Prvo idu roditelji, a ubrzo za njima i djeca.

„Broj đaka prepolovljen je skoro u sve i jednoj školi. Još nam gradske škole donekle dobro stoje, a seoska područja, pogotovo opština Sanski Most i Cazin, jako se teško nose sa odlaskom djece“, navodi Zehra Hadžić, predsjednica Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja USK-a.

Kako je raditi s manjkom učenika, najbolje zna profesor razredne nastave Hasan Dedić. U Područnoj školi Brigovi u Konjodoru on istovremeno u jednoj učionici predaje za čak tri različite generacije: „Bez obzira na sve kompetentnosti, stručnost, kreativnost koju posjedujete - nemoguće je to sve realizirati. Možete zamisliti kako je tri nastavne jedinke realizirati za 45 minuta. Sva ona metodologija koja je bila na fakultetima pada u drugi plan jer je nemoguće imati takvu artikulaciju sata - u kombiniranom odjeljenju ne možete više od 15 minuta posvetiti učeniku“.

Pred svaki početak nove školske godine kod velikog broja nastavnika se javlja strah da će postati tehnološki višak. Iz Sindikata kažu - u današnje vrijeme je veoma teško biti prosvjetni radnik.

„Pojedine kolege rade čak u četiri škole da bi dobili jednu platu. Putuju, a i teško je dogovoriti s direktorima ostale poslove. Jedino oni osjećaju odliv stanovništva sa područja Unsko-sanskog kantona i jedino oni ispaštaju što nam ljudi odlaze“, dodaje Hadžić.

Odliv i nezainteresiranost đaka se osjete i u Poljoprivrednoj srednjoj školi „Sanus Futurum“ u Sanskom Mostu. Škola raspolaže modernom i savremenom opremom, vlastitim voćnjacima, mljekarom i jedina je takve vrste u Unsko-sanskom kantonu. Međutim, broji svega pedeset đaka, a ukoliko stanje ostane nepromijenjeno, rukovodstvo škole će morati staviti ključ u bravu.

„Narod je otišao, nema podmladka. Pratim koliko je prošle godine rođeno djece u Sanskom Mostu – taj broj opada svugdje. Samo kažem - duša me boli za mojom školom“, govori Senad Tičević, direktor Poljoprivredne srednje škole 'Sanus Futurum'.

Pitali smo učenike, kao najvrednije resurse i budućnost ove zemlje, žele li svoju budućnost graditi van granica BiH. Kod većine isti odgovor – planiraju napustiti BiH.

A o budućnosti ovdje teško je pričati kada svake godine iz države odlaze hiljade mladih, obrazovanih i radno sposobnih ljudi.

A sve je manji broj i studenata koji se upisuju na Univerzitet u Bihaću. Ove godine, od planiranih 610 studenata, na prvom roku upisano njih 343. Iz Rektorata navode da ukoliko upis na pojedine odsjeke bude manji od 70%, morat će se udruživati srodni odsjeci. Glavni razlog je odlazak na studiranje u inostranstvo. Većina srednjoškolaca želi studirati u Sloveniji – tamo je studij besplatan, tamo je EU.

federalna.ba

iseljavanje odlazak USK
USK konstituirajuća sjednica
0 14.11.2022 13:49
Aziz Đipa odlazak Dnevnik 2 Institut za razvoj mladih KULT
0 13.11.2022 21:52
medicinski radnici odlazak USK
0 08.11.2022 19:35