Napetosti i interesi velikih sila: Diplomatska ofanziva uoči sjednice PIC-a oko novog visokog predstavnika u BiH

Hoće li OHR ostati institucija sa snažnim bonskim ovlastima ili će biti sveden na simboličnu međunarodnu adresu koja će domaće političare ostaviti da sami rješavaju krize koje godinama proizvode? Odluka je to na članicama PIC-a koje naredna dva dana biraju novog visokog predstavnika. Ovaj izbor podijelio je Washington i Brisel, s jasno vidljivim neslaganjima i u vezi s kandidatima i u vezi s mandatom.

Diplomatski lobiji

Dok jedni zazivaju kraj ere bonskih ovlasti, a drugi upozoravaju da nisu ispunjeni uslovi za zatvaranje OHR-a, politički i diplomatski lobiji rade punom snagom jer će od buduće uloge OHR-a direktno zavisiti i funkcioniranje države.

Od Coste do ministara Francuske i Njemačke – znakovita je evropska diplomatska ofanziva u BiH uoči sjednice PIC-a te poruke da se ne smije dopustiti da se rivalske sile miješaju u regiju susjedstva Evropske unije čije je stalno prisustvo u BiH - sigurnosno pitanje.

„Mislim da bi bilo jako loše, da bi to bilo ohrabrenje za separatističke elemente da dođe do bilo kakvog slabljenja institucije OHR-a.  Nažalost, oni koji nasrću na Bosnu i Hercegovinu ne vode računa o miru i stabilnosti i u Bosni i Hercegovini i u regiji. Dakle, i svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma moraju da vode računa o svojim obavezama, jer Dejtonski mirovni sporazum je cjelovit mirovni sporazum koji se ne može parcijalno posmatrati i tumačiti“, poručio je Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva BiH (SDP).

Odmjeravanje snaga SAD-a i Evrope

Italijan, Amerikanac ili Francuz. Ime će odrediti i dalji pravac djelovanja OHR-a, a glavna bitka za nadmoć i odmjeravanja snaga SAD-a i Evrope - vodit će se između dva kandidata i dva koncepta. Italijana Antonija Zanardija Landija te Francuza Renea Troccaza.

„Ne bih u konačnici isključio mogućnosti nekog džokera iznenađenja u cijeloj toj priči. Ono što znamo to je da je Landi zapravo profesionalni diplomat, dakle, on nije kreativac, on je osoba koja, naprosto, provodi instrukcije i u tom smislu bi trebalo promatrati njegov mandat, Troccaz je nešto istaknutija osoba, također diplomatskog profila, ali vjerojatno sa nešto većim stupnjem autonomije i kreativnosti, ja bih rekao, u cijeloj priči, dok alternativnog američkog kandidata trebamo promatrati samo kao nekakvu vrstu spina“, smatra novinar Ranko Mavrak.

Italijanskog diplomatu Landija podržava SAD koje ga vide kao kandidata za fazu veće domaće odgovornosti i postepene transformacije uloge OHR-a, a koje će, pak, u slučaju da on ne prođe predložiti vlastitog kandidata, zvaničnika Trumpove administracije Williama Rugera, koji je navodno bez podrške PIC-a.

S druge strane, iza Troccaza stoje Francuska, Velika Britanija, Brisel tj. EU, a i stav Berlina je bliži evropskom konceptu uloge visokog predstavnika.

„Je li možda potrebna neka nova agenda i donošenje nove agende, ali razgovarati o zatvaranju ili potpuno reduciranju uloge OHR-a, mislim da je to potpuno demode, nepotrebno, i da bi to moglo ugroziti mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Mi bismo jednog dana mogli razgovarati o prestanku mandata OHR-a tek kada bismo proveli  jednu funkcionalnu ustavnu reformu“, mišljenje je Elvisa Fejzića, profesora na Fakultetu političkih nauka UNSA.

„BiH je prije svega europsko dvorište, a ne američko, i u konkretnom je slučaju žalosno, to što se ovo pretvara u još jednu bojišnicu koja će se zapravo svoditi na trgovinu utjecajem između Washingtona, Brisela i europskih prijestolnica“, dodaje Mavrak.

Domaći akteri ne sjede skrštenih ruku

I dok traju upozorenja da manje OHR-a znači više prostora za separatiste, domaći politički akteri, oni koji bi trebali preuzeti odgovornosti za procese u državi koju i dalje negiraju i blokiraju, ne sjede skrštenih ruku. Dok vlasti RS-a lobiraju za zatvaranje OHR-a, HDZ BiH insistira na reformi i njegovoj selidbi, evropske diplomate su na više adresa u BiH ponovile važnost uloge OHR, a do ispunjenja agende 5+2 za njegovo zatvaranje.

„Unutarnji dogovori daju održiva rješenja. Svaka intervencija daje alibi domaćim dužnosnicima da se dogovori ne postižu, a takvo što degradira suverenost Bosne i Hercegovine i otvara prostor za status quo o ključnim temama, što dovodi do zastoja europske perspektive Bosne i Hercegovine i svega što moramo ispuniti prema punopravnom članstvu u EU-u“, izjavila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.

Sa OHR-om nećemo u Brisel, a da je li BiH, koja i dalje sjedi u čekaonici EU, okovana korupcijom, spremna za „Guten Tag“ domaćoj odgovornosti bez međunarodnog osigurača? I da li će „aufiderzen“ bonskim ovlastima biti prostor za slobodan dogovor ili nove podjele!

federalna.ba