Nakon pristanka Izraela i Egipta pomoć za Gazu mogla bi stići već u petak

Oko 20 kamiona s humanitarnom pomoći ući će u Gazu s egipatskog Sinajskog poluotoka sljedećih dana, navodi Bijela kuća nakon burne posjete predsjednika Joea Bidena Izraelu koja je uslijedila nakon smrtonosne eksplozije u bolnici u opkoljenoj enklavi.

Nakon višesatnih razgovora s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i njegovim ratnim kabinetom, Biden je rekao da je Izrael pristao dopustiti otvaranje prelaza Egipat-Gaza Rafah za dostavu očajnički potrebne hrane, vode i medicinskih potrepština pod uslovom da humanitarna pomoć ne bude preusmjerena za Hamasove vlastite potrebe.

"Narod Gaze treba hranu, vodu, lijekove i sklonište", rekao je Biden, obećavajući da će nastaviti brinuti o sigurnosnim potrebama Izraela i podržavajući procjenu Izraela da eksplozija u bolnici al-Ahli u utorak navečer nije bila rezultat izraelskog zračnog napada, ali od “lutajuće rakete koju je ispalila teroristička skupina u Gazi”. Nakon Bidenovog odlaska iz Izraela, Netanyahuov ured je rekao da "Izrael neće osujetiti isporuku humanitarne pomoći preko Egipta".

Govoreći kasnije u emisiji Air Force One, Biden je rekao novinarima da je razgovarao s egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom al-Sisijem, koji se složio ponovo otvoriti prelaz Rafah kako bi 20 kamiona s humanitarnom pomoći ušlo u Gazu. Biden je rekao da će ceste u blizini granice trebati popraviti nakon što su oštećene u izraelskim napadima, ali da bi pomoć mogla početi stizati na teritorij do petka.

Međutim, dodao je da će “ako Hamas preusmjeri ili ukrade pomoć, time još jednom pokazati da ih nije briga za dobrobit palestinskog naroda i praktično spriječiti međunarodnu zajednicu da pruži pomoć."

Pošiljka vjerojatno neće stići do petka, rekao je Biden, dodajući da 20 kamiona predstavlja "prvu tranšu", ali da ukupno oko 150 kamiona čeka. Hoće li ostalima biti dopušteno preći granicu ovisit će o tome "kako bude" s prvom tranšom.

Zalihe će biti pod nadzorom UN-a, rekao je egipatski ministar vanjskih poslova Sameh Shoukry za TV Al-Arabiya. Upitan hoće li stranci i državljani s dvojnim državljanstvom koji žele otići biti propušteni, rekao je: "Sve dok prelaz radi normalno i dok se popravi."

Iako je sporazum o dopuštanju pomoći preko prelaza Rafah napredak, UN i druge humanitarne agencije upozorile su da pomoć i dalje neće zadovoljiti ono što je potrebno. Zarobljeno stanovništvo Gaze od 2,3 miliona ljudi u opasnosti je od dehidracije, gladi, bolesti i povreda od bombardiranja.

Humanitarne organizacije uskladištile su zalihe na egipatskoj strani granice, čekajući da se otvori prelaz u Rafi. Šef humanitarne pomoći UN-a Martin Griffiths rekao je u srijedu Vijeću sigurnosti da organizacija nastoji vratiti isporuke pomoći u Gazu na 100 kamiona dnevno, na razinu prije sukoba Izraela i Hamasa.

Dok je bio u Izraelu, Biden je izrazio žal za Palestincima koji su poginuli u eksploziji u bolnici al-Ahli u Gazi, ali je rekao i da se SAD slažu s Izraelom oko uzroka eksplozije.

"Na temelju informacija koje smo do danas vidjeli, čini se da je to rezultat pogrešne rakete koju je ispalila teroristička skupina u Gazi", rekao je. Izraelske odbrambene snage saopćile su da je uzrok bila raketa koju je ispalio Palestinski islamski džihad, dok Hamas tvrdi da je eksploziju izazvao izraelski zračni napad.

U utorak je Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće saopćilo da je procjena američke vlade pokazala da Izrael nije odgovoran za eksploziju, ukazujući na obavještajne podatke koji pokazuju da “neki palestinski militanti” u Pojasu Gaze vjeruju da je eksploziju “vjerojatno izazvalo neuspješno lansiranje rakete ili projektila koje je izvršio Palestinski islamski džihad”.

Eksplozija u bolnici i veliki broj smrtno stradalih doveli su do otkazivanja onoga što je trebao biti drugi dio Bidenove mirovne misije na Bliskom istoku – sastanak u Ammanu s al-Sisijem, jordanskim kraljem Abdullahom i šefom Palestinske uprave na Zapadnoj obali, Mahmoudom Abbasom.

U četvrtak će britanski premijer Rishi Sunak otputovati u Izrael prije nego što se zaputi u druge zemlje u regiji u pokušaju deeskalacije sukoba između Izraela i Gaze, saopćio je njegov ured.

Sunak bi se trebao sastati s Netanyahuom i izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom. Također se očekuje da će insistirati da se humanitarnoj pomoći – za koju je London nedavno najavio da će biti povećana za Palestince – dopusti ulazak u Gazu.

Više od milioun Palestinaca napustilo je svoje domove - otprilike polovica stanovništva Gaze od početka rata. Oni koji bježe sa sjevera kako bi se preselili na jug potražili su sklonište u školama UN-a ili u domovima rodbine. Ministarstvo zdravstva Gaze saopćilo je da je od početka rata u Gazi ubijeno 3.478 ljudi, a više od 12.000 ranjeno, uglavnom žena, djece i starijih ljudi.

Više od 1400 ljudi u Izraelu je smrtno stradalo, uglavnom civila ubijenih tokom Hamasovog smrtonosnog upada 7. oktobra.

Arapski čelnici rekli su američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu – koji je prošle sedmice obilazio regiju – da se protive kolektivnom kažnjavanju običnih Palestinaca, za koje se boje da će izazvati regionalne nemire. Svjetski čelnici i diplomate strahuju da će se rat proširiti izvan granica Gaze, pri čemu bi libanonski Hezbollah i Iran koji ga podržava otvorili velike nove frontove u potpori Hamasu.

Izraelska vlada napala je sirijski vojni položaj na jugu ratom razorene zemlje, navela je nevladina organizacija za praćenje rata. Sirijski opservatorij za ljudska prava sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji ima široku mrežu izvora u zemlji, rekao je da se zvuk eksplozija mogao čuti na Golanskoj visoravni.

Prijavljeni napad na Siriju koincidirao je s najavom izraelske vojske o napadima na "terorističke položaje" Hezbollaha u Libanonu.

federalna.ba/The Guardian