Nakon noćašnjeg sukoba  Azerbajdžana  i Armenije, dogovoren prekid vatre

Ruska invazija na Ukrajinu aktivno je ratno žarište i svjetska kriza kojoj se još ne nazire kraj. A velike svjetske krize, uvijek budu iskorištene da se odlede neki raniji ratovi, sukobi i krize. Iz globalnog zamrzivača u tom kontekstu izvučen je sukob Azerbajdžana i Armenije, kaže za Federalni radio Hajrudin Somun. Ističe da će eventualna daljnja eskalacija sukoba zavisiti, prije svih, od ruskog i turskog predsjednika. Budući da je turska vojska u pripravnosti za mogući napad na sjever Sirije, Somun smatra da novi sukob oko Nagorno-Karabaha nije u interesu Turske

Uticaj vanjskih aktera na eskalaciju sukoba između Armenije i Azerbejdžana, u regiji Nagorno Karabah, dio je globalnog rata za energetske izvore, budući da preko te dvije zemlje prolaze  gasovodi i naftovodi prema Europi i jugu, objašnjava Somun.

Novi sukob između Armenije i Azerbejdžana buknuo je noćas kada su azerbejdžanske snage odgovorile na aktivnosti vojske susjedne zemlje. "Glavna svrha redovnog granatiranja položaja azerbejdžanske vojske je odlaganje potpisivanja mirovnog sporazuma i velikih građevinskih radova na oslobođenim teritorijama“, izjavio je Husejn Mahmudov, šef Odjela za međunarodnu vojnu suradnju azerbejdžanskog Ministarstva odbrane. Mahmudov je rekao da miniranjem azerbejdžanskih teritorija i puteva, Armenija pokazuje ponašanje suprotno trilateralnoj izjavi koju su potpisali Baku, Arevan i Moskva 10. novembra 2020. godine. Istovremeno, armenski premijer Nikol Pašinjan razgovarao je telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. "Premijer je iznio detalje postupaka oružanih snaga Azerbejdžana u pravcu suverene teritorije Armenije ", navodi se u saopćenju pres-službe Vlade te zemlje.  Ministarstvo vanjskih poslova Rusije saopćilo je da se svi sporovi između Azerbajdžana i Armenije trebaju rješavati političkim i diplomatskim sredstvima, te izrazilo duboku zabrinutost zbog naglog pogoršanja situacije u pojedinim područjima azerbejdžansko-armenske granice. Obje strane su pozvane da izbjegavaju daljnju eskalaciju situacije, djeluju suzdržano i striktno se pridržavaju prekida vatre, u skladu s trilateralnim sporazumom. Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je na hitan prekid sukoba između Armenije i Azerbejdžana, navodeći da su Sjedinjene Američke Države duboko zabrinute vijestima o sukobu. „Kao što smo odavno jasno rekli, ne postoji vojno rješenje za ovaj problem. Pozivamo na prekid svih vojnih sukoba“, poručio je Blinken.