Najviši sud UN-a razmatra historijski slučaj genocida nad Rohingyama protiv Mjanmara

Sudije Međunarodnog suda pravde (ICJ) započele su u ponedjeljak trosedmična saslušanja o optužbama da je Mjanmar počinio genocid nad muslimanima Rohingya.

Gambija je pokrenula slučaj optužujući Mjanmar da je prekršio Konvenciju o genocidu iz 1948. godine tokom obračuna 2017. godine, piše AFP.

Pravni stručnjaci pažljivo prate jer bi slučaj mogao dati naznake kako će sud postupati u sličnim optužbama protiv Izraela zbog njegove vojne kampanje u Gazi, u slučaju koji je pred ICJ podnijela Južna Afrika.

Stotine hiljada muslimana Rohingya pobjeglo je od nasilja mjanmarske vojske i budističkih milicija, sklonivši se u susjedni Bangladeš i donoseći potresna svjedočanstva o masovnim silovanjima, paljevinama i ubistvima.

Danas 1,17 miliona Rohingya živi vrlo tijesno u oronulim kampovima koji se prostiru na 8.000 hektara u Cox's Bazaru u Bangladešu.

Iz tog kampa, majka dvoje djece Janifa Begum rekla je da želi vidjeti hoće li patnja koju su podnijeli biti predočena tokom saslušanja.

- Želimo pravdu i mir - dodala je 37-godišnjakinja.

Gambija, zemlja s muslimanskom većinom u zapadnoj Africi, pokrenula je slučaj 2019. godine pred ICJ-om, koji rješava sporove između država.

Prema Konvenciji o genocidu, svaka zemlja može podnijeti slučaj protiv druge za koju vjeruje da krši sporazum.

U decembru 2019. godine, advokati afričke države predstavili su dokaze za ono što su nazvali "besmislenim ubistvima koji i dalje šokiraju našu kolektivnu savjest".

U historijskom trenutku u Palati mira u Hagu, sama se pojavila nobelovka Aung San Suu Kyi da brani svoju zemlju. 

Bivša ikona demokratije upozorila je da bi slučaj genocida pred ICJ-om mogao ponovo rasplamsati krizu, za koju je rekla da je bila odgovor na napade Rohingya militanata.

Mjanmar je uvijek tvrdio da je obračun njegovih oružanih snaga, poznatih kao Tatmadaw, bio opravdan kako bi se iskorijenili pobunjenici Rohingya nakon serije napada u kojima je poginulo desetak pripadnika sigurnosnih snaga. ICJ je u početku stao na stranu Gambije, koja je tražila od sudija privremene mjere da se zaustavi nasilje dok se slučaj razmatra.

Sud je 2020. godine rekao da Mjanmar mora poduzeti sve mjere u svojoj moći da zaustavi bilo kakve radnje zabranjene Konvencijom UN-a o genocidu iz 1948. godine.

Saslušanja, koja se završavaju 30. januara, predstavljaju srž slučaja. Konačna odluka mogla bi potrajati mjesecima ili čak godinama, a iako ICJ nema mehanizme za provođenje svojih odluka, presuda u korist Gambije bi dodatno pojačala politički pritisak na Mjanmar.

federalna.ba/Fena