Najopsežniji izveštaj o zločinima u službi nacističke 'rasne higijene'
Eutanazija i sterilizicija hendikepiranih, surovi eksperimenti na ljudima - to je dio upravo objavljenog najopsežnijeg izveštaja o medicinskim zločinima nacista koji su na vlasti bili od 1933. do 1945. godine, prenio je njemački portal Deutsche Welle - DW. "Često je iznenađujuće koliko je u današnjoj medicinskoj zajednici ograničeno znanje o zločinima nacista u medicini, osim možda nejasne predstave o eksperimentima Jozefa Mengelea u Auschwitzu", izjavio je Herwig Czech sa Medicinskog univerziteta u Beču.
Zbog toga su prije tri godine on i njegove kolege, glavnom uredniku stručnog časopisa "The Lancet" predložili osnivanje komisije koja bi proširila znanje u ovoj oblasti i izvukla pouke za budućnost. Sada je komisija predstavila izvještaj koji se zasniva na 878 izvora.
To je najopsežniji izvještaj o ovim zločinima do sada, prenio je Lancet i dodao da dokument bilježi razvoj medicinskih istraživanja u doba nacizma i portretira pojedine počinioce i žrtve. U izvještaju se detaljno opisuje kako su ljekari i zdravstveni stručnjaci pomogli izradu takozvanih "zakona o obaveznoj sterilizaciji" i bili aktivno uključeni u sterilizaciju više od 350.000 ljudi koji su, po nacističkim rasnim zakonima, klasifikovani kao "genetski inferiorni".
Veoma je mnogo onih koji nisu preživjeli zahvat, a mnogi su kasnije imali ozbiljne fizičke i psihičke probleme. Najmanje 230.000 ljudi s mentalnim, kognitivnim i drugim teškoćama je ubijeno u takozvanim "programima eutanazije" u Njemačkoj i na okupiranim područjima tokom Drugog svjetskog rata.
Desetine hiljada su bili zlostavljani u eksperimentima u koncentracionim logorima. Većina počinilaca i njihovih pomagača poslije rata nije odgovaralo za te zločine, ili je to učinjeno kasno. Tu nisu izuzetak ni nacistički zločinci medicinske struke - uključujući i Jozefa Mengelea koji je umro u poznim godinama - na slobodi u Brazilu 1979.
Nacistima je kao pseudo-naučno opravdanje za zločine poslužila njihova teorija o ljudskim rasama i "rasnoj higijeni". Osnova toga bila je antička ideja "eugenika" o "poboljšavanju roda", dopunjena pozivanjem na teoriju evolucije koju je Britanac Charles Darwin objavio sredinom 19. vijeka. Prema njoj u procesu prirodne selekcije opstaju samo najsposobniji, dok ostali nestaju.
Ideja "Eugenike" je ojačala u Njemačkoj, odakle su tvorci njenog tadašnjeg oblika - ljekari Alfred Ploetz i Friedrich Wilhelm Scheileier koji su Darwinovu prirodnu selekciju primjeniili na savremeno ljudsko društvo. Tako "eugeničari" smatraju da treba podsticati reprodukciju ljudi s navodno dobrim genetskim materijalom, a ljude s navodno lošim genima spriječiti da imaju potomstvo. U Njemačkoj i nekim drugim zemljama, "eugenika" se razvila u "nauku" koja je bila prihvatljiva strankama, klasama, nauci i medicini - i bila uzrok strašne patnje.
Početkom 20. vijeka te ideje su naišle na posebno plodno tlo u Njemačkoj. Masovna nezaposlenost otjerala je milione ljudi u bijedu, kriminal se dramatično povećao, bolesti su se širile, a smrtnost je bila vrlo visoka. Za ovu bijedu je na osnovu "eugenike" okrivljena "inferiorna biološka supstanca".
Po toj mračnoj teoriji samo drastične "eugeničke mjere" poput prisilne sterilizacije ili ubijanja ljudi "nedostojnih života" mogle su da zaustave propast društva. Nacisti su s jedne strane radili na tome da unište sve ljude koji "nisu vrijedni života", a to su na prvom mjestu bili Jevreji, Romi, Sinti, zatim hendikepirani ljudi, homoseksualci i drugi.
S druge strane, podsticali su stvaranje takozvanih "čistih arijeavca". Nacisti su 1935. osnovali udruženje "Lebensborn" (Izvor života) da bi žene i muškarci "nordijske krvi" i posebno "arijeveskog izgleda" (plavih očiju i kose, i lijepo oblikovane lobanje i atletski građeni) rađali djecu koja će biti elita gospodara svijeta.
"Nacistički medicinski zločini su među najekstremnijim i dobro dokumentovnim primjerima medicinske upletenosti u kršenja ljudskih prava u istoriji", navodi se u izvještaju. "Moramo proučavati najgore u istoriji čovječanstva kako bismo prepoznali i suprotstavili se sličnim uzorima u sadašnjosti, s ciljem podsticanja najboljeg", ukazuje se u tekstu.
federalna.ba/Beta