Naftni terminal Dretelj, umjesto pod zabranom raspolaganja - na prodaju

Državna imovina na prodaju. Sve manje je to vijest jer slučaj nije izoliran. Za nešto više od 20 dana, u sjedištu Hercegovačke banke u stečaju bit će održana javna aukcija za prodaju Naftnog terminala Dretelj. Početna cijena 15,5 miliona maraka.

U čijim rukama će, ovaj put, završiti imovina koja bi trebala biti pod zabranom raspolaganja? Šuti visoki predstavnik, ali i Pravobraniteljstvo koji bi trebali zaštititi državu od pojedinaca koji bi da profitiraju u energetskom paketu, u kojem je terminal Dretelj neizostavan.

Terminal nafte i naftnih derivata Dretelj, nekada vojni objekat bivše JNA, od ratnog plijena i sumnjivog dioničkog trgovanja međusobno povezanih lica i firmi – završio je u portfoliju Hercegovačke banke u stečaju koji je prošle godine pokrenula Agencija za bankarstvo Federacije nakon višedecenijske bezuspješene likvidacije.

Odluke u vezi prodaje Naftnog terminala Dretelj, a koji predstavlja imovinu Hercegovačke banke dd Mostar u stečaju, donesene su u skladu sa propisima koji reguliraju proces stečaja, a sredstva će se, kao i sva sredstva dobivena unovčavanjem imovine, koristiti za namirenje vjerovnika Banke u stečajnom postupku.

„Sam stečajni postupak u njemu je prijavljeno otprilike 60 miliona KM potraživanja, a najveći povjerilac je Federalno ministarstvo finansija koje je oglasilo da na računu Hercegovačke banke ima oko 15 miliona KM svojih. Dioničarima će pripasti ono sto ostaje iza stečaja Hercegovačke banke, dakle, nakon što se plate sva ostala potraživanja“, kaže Zlatan Omerović, zastupnik dioničara Hercegovačke banke d.d. Mostar u stečaju.

Osim potvrde da je na prodaju, više informacija od stečajne upraviteljice nismo dobili. No, prema ovom pozivu, nekretnine, postrojenja i oprema Terminala sa 12 podzemnih rezervoara i kapacitetom od 24 miliona litara mogli bi završiti u privatnim rukama, i to za 15,5 miliona maraka, što je procjena daleko manja od tržišne vrijednosti, pa i one od 23 miliona maraka koju je svojevremeno dala federalna Agencija za bankarstvo.

Najvrednija je to imovina Banke kojom su od 2006. godine po odluci Vlade Federacije trebali raspolagati Naftni terminali Federacije koji upravo zbog spornog pitanja vlasništva, nikada nisu ušli u njegov posjed. Za pravnog zastupnika dioničara nema dileme ko je vlasnik, iako se ovaj objekat nalazi pod zabranom raspolaganja jer je riječ o državnoj imovini.

„Što se tiče pitanja državne imovine bitno je napomenuti da je sam Terminal Dretelj prenesen u vlasništvo Hercegovačke banke sto je odobrio i visoki predstavnik putem privremene upraviteljice nad Hercegovačkom bankom koju je on tada postavio. Dakle, mi vjerujemo da je visoki predstavnik već dao svoj odgovor što se tiče ove stvar“, dodaje Omerović.

„Da li će reagovati pravobranilaštvo? Da li će reagovati visoki predstavnik? U ovom trenutku nije poznato. Međutim, poznate su jasne nedbvojbene odredbe zakona o zabrani raspolaganja, gdje kaže da državna imovina ne može biti predmetom niti izvršenja, niti prometovanja, izuzev način da to odobri titular. Koliko je meni poznato, Vijeće ministara nije dalo saglasnost, odnosno predložilo parlamentu da izuzme Terminal Dretelji zabrani raspolaganja, a i tada je pitanje da li bi on mogao biti predmet izvješenja“, ističe Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu.

Dakle, umjesto državi Dretelj je pripao banci koju je ugasio OHR kao riznicu stranačko-tajkunske mreže koja je finansirala i samoproglašenu Hrvatsku samoupravu bjegunca Ante Jelavića. I pitanje je u čijim će rukama završiti.

„Energetski lobi i Terminal Dretelj je vrlo interesantan za njih. Ne isključujem da oni budu u najavi kupovine, međutim, cifra od 15 miliona maraka koja je početna cijena. Za tako nešto je u istinu smiješna svota jer se radi o tehnološkoj cjelini koja je tada koštala preko 7 milijardi dolara. Što znači da se radi i iz diskursa zainteresirani strana energetskog lobija, ukapljenog plina, nafte, terminala i tako dalje elektrana na plinski pogon, da se radi o izuzetno atraktivnom poslu“, dodaje Cero.

Njegova potencijalna prodaja epilog je institucionalnog nemara onih koji su ga mogli a nikada nisu izveli iz vlasništva Hercegovačke banke, s jedne, i pravne bitke njenih dioničara, s druge strane, koji traže povrat uloženog kapitala, ali i naknadu štete koja je, tvrde, nastala gašenjem Hercegovačke banke, inače osnovane uz finansijsku i političku pomoć vrha Hrvatske, na koju je trenutno Dretelj preko luke Ploče direktno naslonjen, što ga čini bitnim u energetskoj mreži od gasa, nafte do ukapljenog plina i plijenom energetsko-političkih lobija.

federalna.ba