Na Tajanu istraživački kamp o jednoj od najdragocjenijih životinja u eko sistemu
Iako je Bosna i Hercegovina pristupila Međunarodnom sporazumu o zaštiti šišmiša EUROBATS koji, između ostalog, nalaže zaštitu svih vrsta šišmiša, nažalost i ova oblast je podijeljena po entitetima. Od ukupno 32 vrste šišmiša, u Federacije BiH zaštićeno je 19, a u Republici Srpskoj 27. Međutim, šišmiš igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u prirodi.
Na Spomeniku prirode Tajan, jedinom zaštićenom području na prostoru ZDK-a, održava se sedmodnevni istraživački kamp sa oko 20 učesnika u okviru projekta „Monitoring i zaštita šišmiša u Bosni i Hercegovini“. Osim za ljude, šišmiši su od velike koristi za šume, poljoprivredu jer se hrane insektima koji su opasne štetočine i prenosici zaraznih bolesti.
U našem društvu zbog neznanja postoje predrasude o jednom od najdragocjenijih životinja u eko sistemu – šišmišu. Da nema šišmiša, ne bi bilo ni života na zemlji. Osim što oprašuju šume, šišmiši se hrane štetnim insektima, a prema nekim istraživanjima jedan šišmiš za sat vremena pojede 600 komaraca.
“Šišmiši su nam, zapravo, najvažnije komšije. Nema sisara koji je važniji za čovjeka od šišmiša. S jedne strane on oprašuje šume i uništava štetne insekte, samo noćne. Ne jede pčele i uništava insekte koji štete šumama. S druge strane, uništava insekte koji mogu prenijeti zarazne bolesti na čovjeka”, ističe dr. Jasminko Mulaomerović, naučni istraživač pri Centru za krš i speleologiju Sarajevo.
“Da nema šišmiša moraIi bi nas prašiti iz aviona pesticidima. Naravno, još je mnogo benefita koje šišmiši nose za sobom za očuvanje šuma i slično”, dodaje Besim Gurda, voditelj kampa u okviru projekta Monitoring i zaštita šišmiša u BiH.
Istraživački kamp u okviru projekta „Monitoring i zaštita šišmiša u Bosni i Hercegovini“, koji se održava na Spomeniku prirode Tajan, okupio je oko 20 učesnika, istraživača iz cijele države i regiona. Kroz terenska istraživanja o šišmišima cilj je upoznati javnost, ali i podsjetiti donosice odluka na potrebu donošenja odgovarjućih propisa o zaštiti ove vrste.
“Cilj je prikupiti nove naučne podatke koji će poslužiti za izradu nacionalnog izvještaja, smjernica i preporuka za zaštitu ovih vrijednih životinja i njihovih staništa u skaladu s EUROBET sporazumom koji je BiH potpisala. Tim sporazumom je potrebno zaštititi svih 32 vrste šišmiša koliko ih ima u BiH. Nažalost, obavezali smo se, ali državne instiutucije to još uvijek nisu uradile”, navodi Gurda.
Upravo je područje Tajana idelano mjesto za istraživanje, jer se na 50 kvadratnih kilometara zaštićenog područja nalazi oko 150 registrovanih speleoloških objekata. A poznato je da su pećine omiljeno stanište šišmiša.
“Jedan ovakav prostor treba zaštititi, konzervirati da služi prirodi i svim ovim vrstama koje žive u njemu, a pored toga treba da služi i kao mjesto za edukaciju”, kaže Admir Bajraktarević, predsjednik SNIK Atom Zavidovići.
S obzirom na to da šišmiši rado borave ispod krovova kuća starije gradnje, ukoliko ljudi dođu u kontakt, ne trebaju se plašiti.
“Na web stranici za krš i speleologiju se nalaze brojevi telefona na koje mogu da nazovu i lično ću ili pružiti savjet ili čak doći na mjesto ukoliko se tu nalaze šišmiši”, poručuje Vojo Milanović, predstavnik Udruženja studenata biologije.
“Šišmiš neće povrijediti čovejka, to je blagoslovljeno biće. Treba se ponašat normalno. Kad ga uhvatimo, kad ga držimo u ruci on osjeti našu toplotu, neće da ode. Vidi da ima prijatelja”, priča Mulaomerović.
U kampu polaznici izrađuju drvene kućice za šišmiše koje će biti postavljene u dvorištima škola u Maglaju, Zavidovićima i Sarajevu.
federalna.ba