Na repertoaru Narodnog pozorišta Tuzla ove sedmice publika će moći pogledati nekoliko kvalitetnih predstava, kako domaće produkcije tako i produkcija partnerskih pozorišnih kuća.
Večeras, 16. maja u 19,30 sati na programu je predstava “Macbett”, autora Eugenea Ionescoa a u režiji Davida Alića.
Ionescov Macbett je satirična verzija Shakespearovog Macbetha, a govori o tome koliko je svaka osoba podložna promjenama kada se nađe u poziciji moći. U predstavi igraju Milenko Iliktarević, Elvis Jahić, Ivana Perkunić Mešalić, Siniša Udovičić, Irma Zukić, Mirza Ćatibušić, Jasmina Dedić Ibrić, Remira Osmanović i Denis Hadžić.
Djelo Macbett je napisano za vrijeme Hladnog rata, a njime Ionesco premodelira Shakespearovu dramu Macbeth, stvarajući novu komičnu priču o korupciji, velikim ambiciama i kukavičluku. Ionescovo polazište kreće od ideje da što se više stvari mijenjaju, zapravo sve više ostaju iste-borba za promjenu vlasti i pozicija moći od iskrenih boraca napraviće nove korumpirane moćnike.Ioneso u djelu Macbett kreira tragičnu farsu koja ljudsku glupost doodi do krajnjih granica. Nadvojvoda Duncan u ovoj verziji ,ludi je tiranin koji vlada kroz teror. Borbeni Macbett, vođen požudom za Lady Duncan, istiskuje ga samo da bi se jednako pretvorio u manično čudovište.
Djelo Macbett pripada pravcu pozorišta apsurda, čiji je glavni koncept otuđenje čovjeka iz društvenog i fizičkog okruženja. Pravac je nastao sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a upravo je Ionesco zajedno sa Samuelom Beckettom bio jedan od začetnika ovog pravca. Prvo izvođenje satirične drame Macbett uprizoreno je 1972. u francuskom Theatre de l francaise.
O predstavi koja govori o borbi za vlasti i moć, ali i zaluđenosti onime što takav status donosi, reditelj Alić je rekao:
„Svi mi na sceni tražimo i pokušavamo da sebi objasnimo šta je ovo vreme u kom živimo i u kom mi to, zapravo, žanru živimo da bismo mogli uopšte da nastavimo da tumaramo kroz ovaj život i da taj žanr je, ja sad mislim, zaista neuhvatljiv između te granice dal je to apsurd, dal je to realizam, meni se sve više čini da je apsurd, ali u svakom slučaju nije na meni da sudim. Mislim da je cela ekipa izuzetno bila spremna i uspešna u tome šta smo radili“ .
Poseban izazov bio je i pred glumicom Jasminom Dedić Ibrić koja glumi više muških likova u predstavi.
„Za mene kao glumicu je veliki glumački izazov tumačiti suprotni spol. Odreći se svojih postupaka zbog nekog lika je sastavni dio glume, ali odreći se svog spola i razmišljanja iz žene je nešto sasvim drugo. Što se same predstave tiče, tu je također bilo veoma teško pojmiti sve ono o čemu ona govori. Bilo je potrebno preći prag čuđenja i neke vrste tragedije i drame koja se tiče svih ljudi i onda prag ismijavanja i igranja… i tek onda doći do shvatanja do koje tačke smo došli u ovom svijetu i koliko je to tragično i zastrašujuće. Ionesco je jako šarmantan u tome što je napisao, ali kada shvatite da je to istina, ta istina zaboli“, kaže Jasmina Dedić Ibrić.
Iako napisano sedamdesetih godina prošlog vijeka u Jonescovoj verziji, Macbeth je i danas poznata tema – krvava borba za vlast i moć i nemogućnost mirenja sa time da ništa od toga nije vječno.
„Ova predstava ima sve odlike suvremenog pozorišta premda je to komad koji je napisan sedamdesetih godina, znači, predstava je sa mnogo svjetla, mnogo zvučnih efekata, sa sjajnom scenografijom, predstava je sa dosta glumaca. Nas ima samo 9, ali kao da nas ima petnaest, toliko likova ima. Vidjećete jednu dosta neobičnu predstavu koja je napravljena da se publika začudi, zapita, nasmije, a možda neko i naljuti“- kaže glumac Milenko Iliktarević.
Scenografiju predstave, koja duboko zadire u sve probleme društva, potpisuje Ana Kolbianova, kostimografiju Vesna Teodosić, scenski pokret Jasmina Ibrahimović. Kompozitori su Irena Popović Dragović i Denis Hadžić.
federalna.ba