Na putu ka EU - status bh. imovine u državama nastalima nakon raspada SFRJ
Pred nama nova sedmica, dani odbrojani, nagrada u iščekivanju. Od kandidatskog do pregovaračkog statusa Bosnu i Hercegovinu, možda, dijele tek dani. Ipak, do rješavanja svega onoga što se od nas očekuje - u pitanju su godine. Na putu ka Uniji, iz ladice će se vaditi sva ona pitanja koja, godinama, sklanjamo u ćošak. Primjera radi, status bh. imovine u državama nastalima nakon raspada SFRJ. Ugovor star dvije decenije, urađeno malo. Ni popis cjelokupne imovine, koja nam pripada, nije verifikovan, a kamoli riješen.
Novo poglavlje možda i možemo otvoriti, ali stara pitanja teško da ćemo ubrzo riješiti. 23 godine od potpisivanja ugovora pitanje državne imovine ostaje na čekanju. Uzalud pokušaji, obećanja i obaveze.
„Unatoč činjenici da da se radi o obavezi države koja je vlasnik imovine da je reguliše, unatoč činjenici da je ona refleksija suvereniteta i teritorijalnog integriteta i međunarodnog subjektiviteta, takvo što se ne događa i mi smo ovog trenutka u jednom limbu, u jednoj pat poziciji“, kaže Muharem Cero, stručnjak za državnu imovinu.
Pat pozicija, status quo. U državi stavovi različiti, zakona nema, a u susjedstvu nema ni partnera za pregovore. Je li kriva bh. vlast koja iz godine u godinu ne radi mnogo ili su nam ruke vezane? Na jednom terenu više verzija.
Cero podsjeća kako Vijeće ministara BiH nije nikada do sada uputilo niti jedan tekst zakona o državnoj imovini u parlament.
„Razlog tome jeste stav Srbije da sva vojna imovina koja se nalazi u Srbiji jeste njihova i da nemamo o čemu pričati, a u principu velika većina te imovine bivše Jugoslavije je u Srbiji i mi mislimo da trebamo razgovarati o tome“, navodi Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH.
Prepirka traje godinama. A, kada se pokuša uraditi nešto konkretno, odgovora nema. Da nema jedinstva, pokazao je i propali pokušaj osnivanja koalicije političkih stranaka sa ciljem rješavanja pitanja državne imovine.
„Manje političke stranke, gdje su politički lideri manje umišljeni, javile su se da žele zajednički nastup, ali očigledno je da prije svega oni koji su najviše odgovorni u BiH smatraju da su svu pamet pokupili i da im ne treba niko. A, očigledno je da je ovo veoma teško i kompleksno pitanje jer je kidisanje Srbije i Hrvatske na državnu imovinu BiH učestalo iz dana u dan“, tvrdi Šemsudin Mehmedović, predsjednik stranke Naprijed.
Rezultat - unaprijed izgubljena bitka jer već godinama susjedne države nesmetano koriste imovinu koja pripada BiH. A, pripada joj samo na obalama Jadrana imovina vrednije od 10 milijardi maraka. Trećinski dio JANAF-a, Luka Ploče, ogromna atraktivna zemljišta na jadranskoj obali, sindikalne vile, rezidencijalni objekti, dvorac u Trstenom kao i veći broj luksuznih stanova na nepoznatim lokacijama. Jadranska obala puna je bh. imovine, ali je to samo jedan dio.
„Imaju arhivi, koji su također sporni. Mi imamo jako puno određenih arhiva koji se nalaze u Beogradu kojima nemamo pristup jer Srbija nam ne dozvoljava“, napominje Hasanović.
Spisak imovine je napravljen i veoma je dug, ali nije verificiran. Ponovo problem u potpisima zemalja koje su potpisale Sporazum. Razlozi su isključivo lični. Na udaru bi bili budžeti susjednih zemalja.
„Ključni problem je, zapravo, u nepristajanju naših susjeda da se razgovara o imovini jer zamislite - Republika Srbija duguje po osnovu eksploatacije hidropotencijala preko 4 milijarde eura. To je jedan finansijski udar na njen budžet, ali mi ćemo kad-tad morati otvoriti ta pitanja“, dodaje Mehmedović.
Nije samo prema nama problem. I BiH ima dugovanja za imovinu Libiji i Čehoslovačkoj. No, čeka se konkretan popis.
„Mi želimo samo na najbolji mogući transparentni način način da imamo svu dokumentaciju koja je neophodna - da vidimo koliko smo mi to dužni, ko se zadužio i na koji način je to pitanje tretirano. S obzirom na to da nemamo dokumentaciju po tom pitanju, mi ne možemo ni da priznamo dug“, ističe Hasanović.
Ne možemo naprijed dok prošlost vuče nazad. Ako do pregovora sa Unijom dođe, i ova pitanja zahtijevat će odgovor.
„U poglavlju 23 Vladavina prava, koje bismo eventualno dobili, a eventualno ako dođe do pristupnih pregovora i aktivacije pristupnog puta, nas čeka donošenje zakona o denacionalizaciji i restituciji. Mi smo, ne zaboravite, jedina zemlja koja još nije donijela zakon o denacionalizaciji i restituciji, a kamoli uspostavila institucionalni okvir. Zašto se to nije dogodilo do sada? Isključivi razlog je što nije donesen zakon o upravljanju korištenju i raspolaganju državnom imovinom“, naglašava Cero.
Stavka za stavkom i do niza loših poteza sistema. Jedna svijetla tačka - BiH je prošle godine vraćeno dječije odmaralište Lozica kod Dubrovnika i uknjiženo na svog pravog vlasnika - Crveni krst Novo Sarajevo. Rezultat je to rada advokatskih timova i institucije Crveni krst. Ne i bh. sistema.
federalna.ba