Na 12. festivalu sireva Balkana pobijedio Kupreški sir
U konkurenciji 350 sireva iz više zemalja, mljekara Kupres Milch iz Kupresa proteklog vikenda osvojila je nagradu za najbolji sir na prestižnom 12. Balkan Cheese Festivalu u Beogradu. Tvrdi sirevi s područja Kantona 10 još jednom su potvrdili svoju neprikosnovenu kvalitetu, a među troje nagrađenih našao se još jedan sir iz BiH, onaj iz obiteljskog gospodarstva „Nana Kaas“ iz sela Jelićka nadomak Prijedora.
Na prodajnoj izložbi autohtonih sireva Balkana u iznimno jakoj konkurenciji Kupreški sir je u matičnu općinu i Kantona 10 donio laskavu titulu najboljeg, i to treću godinu zaredom. Mišljenje je to posjetitelja i potrošača čija su nepca i sud jedino mjerilo kvalitete.
„Balkan Cheese Festival je, ustvari, mjerilo koliko dobro ili loše čovjek radi jer je tu zaista najbolja komunikacija sa posjetiocima, potrošačima, i to je i nama mjerilo - dakle, direktan kontakt i njihova reakcija na ono što mi radimo“, kaže Smail Žilić, direktor i vlasnik Kupres Milcha.
Planinski pašnjaci s obiljem ljekobilja posebnost su ovog kraja i osnova za kvalitetno mlijeko, a ono je preduvjet i za dobar sir.
„Kupres ima 25 ili 26 endemskih biljaka u biodiverzitetu, kojih nema nigdje. Uzmite samo da je ulica gdje se nalazi Mljekara - Put ljekovitog bilja. Dakle, te naše krave pasu ljekovito bilje i zato je taj naš sir poseban, mlijeko je presudan faktor u kvaliteti“, dodaje Žilić.
Stoga ni on, a ni ostali proizvođači sira u kantonu i ne pomišljaju na uvoz znatno jeftinijeg mlijeka. Međutim, i mljekarama i njihovim kooperantima svaka nova godina teža je od prethodne.
„Kad smo se vratili prije 20 godina ovde, cijena mlijeka je bila pola marke, litra nafte bio marka, vreća stočnog 4 marke, a sada je mlijeko opet pola marke, litra nafte 2,5 marke, a vreća stočnog 15 maraka. I kako sada da mi živimo?“, pita Hazim Ugarak, kooperant iz kupreškog sela Kute.
Inače, Hazim je zadovoljan s Kupres Milchom s kojim surađuje od samih početaka, a kroz različite projekte u dva navrata je dobio i nedostajuću opremu: „Prvi put dobio sam junicu, muzilicu, cisternu za vodu, a drugi put sam dobio sam laktofriz, dobio sam kosilicu, dobio sam tanjiraču, prskalicu...“.
Hazim na dnevnoj bazi preda 200 litara mlijeka, Mljekara na godišnjoj razini preradi oko 400.000 litara, a mogla bi milijun. Nažalost, nadležne institucije u BiH ne prepoznaju značaj ovakve proizvodnje, pa samim tim izostaju i značajnija potpora i olakšice za njeno povećanje.
federalna.ba