Hoće li novi zakon konačno zaustaviti divlje deponije u Sarajevu? 170 uklonjeno, 70 se vratilo

Čisti gradovi nisu isključivo oni koji imaju dobro organiziranu službu gradske čistoće. Tu je odgovornost podijeljena između vlasti i svijesti građana o sredini u kojoj živimo. Tomu u prilog govori i priča iz Sarajeva čiji stanovnici nisu u potpunosti zadovoljni onim što rade gradske službe, ali jednako tako uviđaju i druge uzroke problema.

Mejra Majstorić živi svega nekoliko metara od manjih divljih deponija u Sarajevu. Godinama posmatra nagomilani otpad pred svojim pragom, a kako kaže - nemoćna je da se izbori s ovim problemom.

„Ovo je užas, užas. Kad vidim nekoga da istovara, ja ga napadnem, ali nema fajde. Godinama je ovako. Nema odakle ne dovuku i samo ovdje istresu i sad da zađete tamo - ovo je užas“, navodi ona.

Mejra nije jedina nezadovoljna čistoćom glavnog grada.

Nisam zadovoljna. Nisam zadovoljna ni s nama kao građanima, jer trebamo se mnogo više angažovati.

Turistička sezona. Trebao bi da blista grad, međutim, nije tako.

Ne znam, ja ne pamtim prljaviji grad. Ali, nisu vlasti krive, nije komunalno preduzeće Rad krivo, krivi su građani.

Stup. Ulaz u glavni grad BiH. Na ovom prostoru već duže od godinu dana, nalazi se ilegalna divlja deponija. Ovdje svakodnevno završava razni otpad, a problem niko ne rješava. Čak ni nedavna epidemija leptospiroze, nije bila dovoljan alarm da se problem divljih deponija riješi.

Resorni ministar Mladen Pandurević tvrdi da je napravljen pomak - očistili su stotine deponija, popravili desetine kvarova i uredili parkove. Ali, ne skriva nezadovoljstvo. Jer napredak se mjeri brojem novih divljih deponija koje niču već sutra.

„U ova četiri mjeseca više od 170 nelegalnih deponija je uklonjeno. Nažalost, 70 deponija ponovo je vraćeno“, navodi Pandurević.

Iz KJKP Rad poručuju da je stanje na terenu značajno poboljšano, posebno kada je riječ o odvozu kabastog otpada. Ali kažu i to da su nemoćni u borbi protiv pošasti stvaranja novih tzv. divljih deponija. Uradili su studiju koja bi, zaživi li na teren, trebala uvesti nove eko policajce. Očekuju i novi zakon.

„U ovom Zakonu će biti predviđene poprilično visoke prekršajne sankcije za onaj dio kojim se to može regulisati“, dodaje Pandurević.

Zakon je u fazi prednacrta, a u skupštini bi se trebao naći za oko mjesec dana.

federalna.ba