Može li destabilizacija u Crvenom moru uzrokovati nova poskupljenja na tržištu?

Nakon što su Sjedinjene Države i Velika Britanija izvele napade na uporišta Huta u Jemenu, zbog niza njihovih napada na brodove u Crvenom moru kao znak podrške Palestincima u Gazi, otvoreno je još jedno pitanje. Može li destabilizacija u Crvenom moru uzrokovati nova poskupljenja na svjetskom, ali i bh. tržištu? Globalna kretanja i ekonomski izazovi prelijevaju se na slabašne ekonomije. Među njima je i bosanskohercegovačka. Svaka nova svjetska kriza nova je prijetnja za ionaku slabu ekonomsku sliku naše zemlje.

Petnaest posto globalne pomorske trgovine prolazi kroz Crveno more. Sueckim kanalom povezano je sa Sredozemljem pa je razlog jasan i ekonomski opravdan. Predstavlja sinonim za najkraću pomorsku rutu između Evrope i Azije. Zbog eskalacije sada se koriste drugi putevi, ali znatno duži. Shodno tome nezaobilazan je strah na međunarodnom tržištu od novog rasta cijena goriva. No, ima li i u BiH prostora za strah?

„Situacija se definitivno usložnjava i povećava rizik, moguće je da će veći broj brodova sa robom, uključujući i gorivo, ići zaobilaznim putem i to će povećati troškove, a BIH je ovisna o uvozu. Ovo je dodatni podsjetnik koliko je pogrešno što naše vlasti nemaju rezerve nafte i druge robe“, kaže ekonomski stručnjak Igor Gavran.

Rezervi nemamo ni za tri mjeseca - uprkos upozorenjima iz Evrope da je neophodno formirati tijelo na državnom nivou za obavezne rezerve nafte. No, ne strepe samo slabašne ekonomije poput BiH - u strahu su i svjetske sile. Ukoliko cijene goriva rastu, posljedica je poremećaj u lancima ishrane, a niz nije kratak...

„To će povećati troškove transporta, a u međuvremenu će skočiti troškovi pomorskog osiguranja - to će se sve odraziti na skok cijene energenata i samim tim i na opći skok cijena u cijelom svijetu“, upozorava Mirko Dautović, vanjskopolitički ekspert za Bliski istok.

U svijetu, ali i u BiH, ekonomske krize nisu rijetka pojava. Nižemo upozorenja i strahujemo od vala novih i na tome završi sve. Nastavljamo po starom i ostajemo ovisni o uvozu.

„Puno više uvozimo nego što izvozimo te smo samim tim izloženi svim tim dešavanjima i pritiscima, nažalost, negativnim. Što duže rat bude trajao ili ova cijela nestabilnost - efekti će biti sve vidljiviji“, napominje prof. dr. Sanel Halilbegović, ekonomski stručnjak.

A efekti krize na Crvenom moru već su vidljivi. Dugotrajno zatvaranje puta moglo bi podići cijene industrijske robe. Suecki kanal čini 15% svjetske trgovine i 30% globalnog kontejnerskog nafnog prijevoza. Šest od deset najvećih brodarskih kompanija trenutno potpuno izbjegavaju Crveno more. Globalna trgovina pala je 1,3% za mjesec dana kao posljedica napada na teretne brodove.

„To je onakav porast kakav je i poremećaj. Mislim da ti skokovi neće biti veliki i dramatični osim ako ne dođe do regionalnog rata na Bliskom istoku“, smatra Igor Dekanić, ekspert za energetiku.

Dok regionalni stručnjaci smiruju situaciju, kod svjetskih prostora za optimizam nema. Čak i da uslijedi scenarij da napadi već danas prestanu, omogućujući većini brodova da prođu Crvenim morem, tvrde, raniji udari mogli bi još dugo odjekivati. Dakle, u važnom trenutku u borbi za pobjedu nad inflacijom, nižu se novi problemi. Jer već su u igri prekidi snabdijevanja i kašnjenja, a za normalno kretanje trebat će vremena.

federalna.ba