Sve više betona, sve manje stabala: Mostar se suočava s efektom urbanog toplinskog vala

Posljednjih godina u Mostaru se obnavljaju ulice, trotoari oko zgrada, sređuju zelene površine ali uz jedan problem. Sve se pretvara u beton i manje je stabala zbog čega Mostar dobija efekat urbanog toplinskog vala. To potvrđuje i činjenica što u ljetnom periodu često bude proglašen evropskim najtoplijim gradom, što je problem koji će biti još izraženiji u budućnosti, pojašnjavaju eksperti.

Titulu jednog od najtoplijih gradova u Evropi Mostar nije dobio slučajno. Svake godine bilježi se na stotine požara oko samog grada, dok se na ulicama sijeku stabla. Posljedice toga najbolje se osjete klimatološki, duža sušna razdoblja i temperatura u pojedinim dijelovima grada i do 50 stepeni.

„Ja sam se ovdje rodila, ostarila u beharu, cvijeću, zelenim površinama - sada su sve izorali traktori, auta“, kazala je građanka.

„Čitavo ljeto smo skupljali smeće po igralištu, nikoga da ga pokupi. Zelene površine su kao da smo ljeti u sred Sahare. Kod nas ne postoji zalijevanje zelenih površina“, dodala je druga.

I to je posljedica višegodišnje urbanizacije koja se provodi u gradu što je prema nekim podacima, u posljednjih 30 godina, dovelo do smanjenja zelenih površina za 24 posto. Ne postoje zakonski okviri koji bi regulirali omjer urbanog i zelenog dijela grada, a ni službene evidencije, na naš upit o posječenim stablima, nismo dobili.

„Sječu stabla zakonski može jedino dati inspektor za zaštitu životne sredine. On procjenjuje na terenu da je stablo neodrživo, da jednostavno nije više u vegetaciji. Oboljelo je ili ugrožava na neki način učesnike u saobraćaju, te ga je bolje izvaditi. Ali vi kad izvadite stablo niste riješili cjelokupan problem jer imate tu korijen i panj koji je ostao“, pojasnio je Bojan Spasojević dendrolog i viši stručni saradnik za zelene površine Grada Mostara.

Koji, ako se ne ukloni, onemogućava sadnju na tom dijelu i efekat urbanog toplinskog vala ovdje je sve izraženiji.

„Za Mostar će biti specifično u budućnosti što će efekat klimatskih promjena biti izražen u ekstremima. Mi ga nećemo osjetiti kao veliku promjenu. Ali će biti veći broj sušnih dana, povećat će se temperatura i imat ćemo ekstremno povećanje sume padavina u kratkom vremenskom intervalu“, dodao je Spasojević.

Na 138 dana ukupna količina padavina ove godine iznosila je 11,7 litara zbog čega je nužno u Mostaru raditi plansku sadnju otpornijih kultura.

No, osim brojnih negativnih primjera u gradu, Branko je pokazatelj da pojedinac ipak može napraviti promjene. Ispred svoje zgrade napravio je mali park. 

„Ljudi očekuju od nekoga, daj malo da sami pokušamo dogovoriti, napraviti samoinicijativno. Meni su rekli 'Pa zašto se mučiš, ko će ti zahvaliti?'. Ne treba meni niko zahvaliti, meni je duša čista i moj ponos. Kad izađem tu na stepenice i vidim ovu ljepotu lakše mi je i kafu popiti“, rekao je Branko Bandić.

Inspekcija radi kada treba uklanjati saksije zbog nepostojanja urbanističke saglanosti, što se, priča Branko, njemu desilo. Dok nadzor nad posječenim stablima prepuštaju samovolji firmi kojima je posao dodijeljen, sve češće viđamo nove, mlade sadnice da se suše, a stabla po kojima je ovaj grad nekada bio poznat, gotovo da i nema više.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.