„Moramo biti veoma kreativni da bismo preživjeli“: predstava se nastavlja u operi u Harkovu

Na rubu parka Tarasa Ševčenka u gradu Harkovu, 30 km od ruske granice, ogromna gradska opera podsjeća na pohabanu svemirsku letjelicu koja se srušila nakon neke epske međugalaktičke bitke. Zgrada Nacionalne akademske opere i baleta u Harkovu (Khnatob), otvorena 1991. godine nakon oko 25 godina izgradnje, najveće je pozorište u Ukrajini. Lokalno, nosi nadimak „nosač aviona“.

Masivna građevina, sa svojim nadvišenim gornjim spratovima obloženim vulkanskim kamenom iz Armenije, prvobitno je zamišljena, prema riječima direktora opere, Oleksija Duhinova, kao kongresna sala Komunističke partije, sa pozornicom veličine 19 x 48 metara, dovoljno velikom da može da primi prikaze vojnih vozila. Ali usred izgradnje ponovo je zamišljena kao pozorište, na insistiranje člana moskovske nomenklature koji voli operu.

Uporediti operu sa brodom ili svemirskom letjelicom može biti maštovito – ali ožiljci bitke su previše stvarni.

Dana 1. marta prošle godine, tokom žestoke kampanje bombardovanja grada, Rusija je pogodila glavni trg Svobody (Slobode) u Harkovu, ozbiljno oštetivši gradsku vijećnicu. Pogođene su zgrade koje se nalaze u okolini – uključujući i zgradu opere. Kako su se bombardovanja nastavljala narednih dana i sedmica, mnogi prozori su razneseni, oštećena je gelerima i pogođena krhotinama presretnutih projektila. Ukrajina je uspješno odbranila Harkov. Ali raketni udari, iako manje intenzivni nego tokom prvih proljetnih mjeseci 2022. godine, nastavljaju se gotovo svakodnevno u ovom ukrajinskom gradu, uz česte alarme za zračne napade i rutinske posjete stanovništvu skloništima za bombe.

Za razliku od Kijeva, Harkov nije zaštićen sistemom protivvazdušne odbrane Patriot koji je u stanju da obori projektile dok se približavaju.

Na početku potpune invazije, veći dio opere je evakuisan, rekao je Duhinov. Baletani, operski pjevači i orkestar, plus osoblje iz bekstejdža – ukupno oko 250 ljudi – otišli su u Litvaniju. Od tada su na turnejama po Slovačkoj, Italiji, Francuskoj, Belgiji i Moldaviji, zarađujući koliko god mogu.

U Harkovu je mala šačica njih ostala: oko 20 muzičara, 16 članova hora, četiri plesača i devet operskih solista. Njih deset je u vojsci. Jedan pripadnik tehničkog odjeljenja poginuo je na liniji fronta. U ovoj, 148. sezoni, sićušno jezgro preostalih umjetnika bori se da u Harkov dovede živu muziku, pjesmu i ples – to je “jedino mjesto koje radi i donosi koncerte u Harkov”, rekao je Duhinov .

„Naša misija broj 1 je da sačuvamo operu i pozorište“, rekao. “Ako umjetnici ne rade, gube svoje vještine. Oni su kao sportisti – moraju da nastave da treniraju.”

Glavna sala ostaje zatvorena za nastupe. Ali održavanje redovnih besplatnih koncerata u podzemnom parkingu u centru grada je svakodnevno, a takođe putuju na frontove ili ranije okupirane gradove južno od Harkova, kao što su Izium i Slavjansk. Od septembra prošle godine uspjeli su održati 278 recitala manjeg obima.

Pjevači često nastupaju za trupe ili dobrovoljce. Tog toplog septembarskog popodneva, pet solista je igrivo okretalo svoje ogromne, odlično obučene operske glasove na O Sole Mio, I Did It My Way i pregršt ukrajinskih pop hitova kako bi zabavili grupu volontera Crvenog krsta u kancelariji nedaleko od opere.

Daleko je to od dominacije na glavnoj sceni u produkciji opere Verdija ili Puccinija. „Našim vojnicima je bilo teško da slušaju operu“, rekao je Duhinov o recitalima koje je četa održala samo 5 km od linije fronta. „Morali smo da razvijemo program sa više pop repertoara. Razumijemo da kada nastupamo za vojnike moramo podići njihov moral i pomoći im da se opuste.”

Po povratku u operu, skupina plesača vježba u jednom od suncem obasjanih baletskih studija prije putovanja u Njemačku na jesen. Međutim, za nekoliko sedmica, kada se vrijeme promijeni, ti svijetli prostori više neće biti dostupni. Oni ne mogu priuštiti grijanje zgrade – koja je već dobrih nekoliko stepeni hladnija od vanjske temperature.

Preostali članovi moraće da se povuku na dva najniža podzemna sprata skoro napuštene zgrade od 11 spratova. Ovdje Duhinov planira stvoriti zonu koja se trenutno koristi kao parkiralište i prostor za otpad u prostor za izvođenje manjeg obima.

Zgrada Khnatob – koja je inače puna aktivnosti s radionicama kostima i scenografije koje rade bez prestanka, kao i umjetnicima na probama – izgleda kao da je ukleta, sa svojim zbunjujućim lavirintom napuštenih hodnika, hodnicima koji odjekuju, zaglavljenim ili napuknutim prozorima i zamračenim stepeništem nalik Escheru.

Ako u narednim mjesecima ponovo dođe do nestanka struje, kao što je često bilo prošle zime nakon što su Rusi ciljali na energetsku infrastrukturu, nekoliko useljivih prostora morat će se grijati generatorima.

Duhinov je rekao da je dobio malu podršku od ljudi scenskih umjetnosti u zapadnoj Evropi. “Svaka solidarnost, svaka podrška bila bi dobrodošla. Pozivanje našeg pozorišta ili opere na nastup je najjednostavniji način da nam pomognete, kako bi imali priliku da zaradimo nešto novca. Ali potrebna nam je i oprema za grijanje zimi. A samo održavanje ove ogromne zgrade košta čitavo bogatstvo.”

"Moramo biti veoma kreativni da bismo preživjeli", dodao je. “Ali držimo se.”

federalna.ba/The Guardian