Pronaći konkretan odgovor na poteze kojima se podriva suverenitet BiH
Politička ili sigurnosna kriza? Potezi Milorada Dodika su ponovo u fokusu. I javnosti, i političara i međunarodnih institucija. Svi su u potrazi s konkretnim odgovorom na jučerašnje zaključke NSRS i formiranje parainstitucija. S pravnoga gledišta, utemeljenja nema. Osim da se udara na državu. Pa stranci najavljuju sankcije, političari lobiraju među europarlamentarcima jer na domaćem terenu dogovora nema. A građani nek čekaju ok njihovi problemi dođu na red.
Od miljenika Zapada do predsjednika države koju bi da razvlasti. Put je dug, a u njemu Milorad Dodik crtao, prijetio, formirao - parainstituciju. Politiku i pravo smjestio na dvije strane. Suprotne. Da je uradio – jeste. Pred očima svih. Da li mu vrijedi – to je već upitno. Izvorni Dejton na koji se i Dodik poziva, predvidio je mogućnost prijenosa nadležnosti, ali kroz jednu opciju:
“Postoji mogućnost reverzibilnosti, ali po istom procesu - uz saglasnost entiteta, nikako jednostrano. Pravno gledano ne vrijedi. Ubijeđen sam da tu postoje određene snage i u entitetskom parlamentu NSRS koje su toga svjesne”, kaže profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić.
Jedna strana i jedan pravac koji vodi u slijepu ulicu. Tako u SDA vide potez Dodika i Narodne skupštine RS-a. Pitanje nadležnosti davno je riješeno, a u prošlost se ne može. Kažu, svjestan je toga i Dodik jer je ostavio rok od pola godine za primjenu usvojenog rješenja.
“Ustav BiH je jasan – potreban je dogovor dva entiteta i odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH, oba doma, da bi se vratile nadležnosti i omogućile ovakve stvari. Ništa od toga ne postoji, nije moguće, mi na to nećemo prostati. Prema tome, od toga nema ništa”, poručuje predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Odgovor je, tvrde u SDA, spreman. Ali čekaju na poteze visokog predstavnika u BiH. Dok tada, bilježimo stavove. Za Schmidta ovo je ozbiljan napad na državu.
“Ovo je veoma ozbiljan napad na integritet države BIH onakve kakva je uređena dogovorena i postoji unutar Dejtonskog sporazuma. Potpuno jasno pravo RS kao entiteta unutar BiH da ostvaruje svojaprava niko ne osporava. Dakle argumentacija kako je da bi se zaštitila prava RS neophodno prekršiti Ustavna prava države apsolutno je pogrešna”, izjavio je Schmidt.
No, ima li za pogrešno odgovornosti? U Ambasadi SAD-a u BiH kažu spremni su za sankcije,ali bez detalja koliko su one daleko. U Delegaciji EU – nešto blaži. Optimistično, pozivaju na dogovor: “Pozivamo političke lidere RS,a da odbace djelovanja i retoriku provokacija, uključujući preispitivanje postojanja i funkcionisanja institucija na nivou BiH, te da zajednički rade na prioritetnom prevazilaženju zastoja i vraćanju fokusa na reforme, a što će Bosni i Hercegovini omogućiti napredak na njenom evropskom putu.”
“Sjedinjene Države spremne su da koriste sve raspoložive sankcije protiv onih koji podrivaju ili omogućavaju podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali one nisu zamjena za odgovornost svih lidera u BiH da odbace destabilizujuće djelovanje i da, umjesto toga, kroz institucije BiH rade na unapređenju funkcionalnosti”, naveli su iz Ambasade SAD-a u BiH.
Da se Dodik ne boji sankcija odavno je poznato. Kao i danas ponovljeni stav da je Ambasada SAD-a epicentar nestabilnosti. O starom nećemo, ali hoćemo o budućim potezima. Reakcija na akciju, i to pravna. Jučer usvojeni Zakon ubrzo bi se mogao naći pred Ustavnim sudom BiH.
“Očekujem i taj scenarij, da će se konkretno predmetni zakon koji je jučer usvojen naći pred Ustavnim sudom BiH. To može tražiti određeni broj poslanika u Narodnoj skupštini, mislim da su već neki iz Koalicije zajedno za BiH to i najavili”, ističe Bakšić.
I tako ukrug. Jer Dodik je tek počeo, a državnih institucija čiju nadležnost želi ukinuti još pet. Zvono za uzbunu davno se oglasilo. Sve je glasnije, pa se i daleko čuje. Do Evropskog parlamenta. Domaći političari krenuli su u lobiranje. SDP i Naša stranka od parlamentaraca zatražili pomoć, a to je spojilo i odavno razjedinjene. SDA i SDP. Dogovoreno je da se iskoriste partnerstva i utjecji koje stranke imaju u evropskim institucijama, jer više nije u pitanju politička već sigurnosna kriza.
federalna.ba