Moj pas ima bolju zaštitu od krpelja nego ja: Naučnici traže novu odbranu od lajmske bolesti

Svaki put kada iz dlake svog psa izvučem krpelja koji se migolji, prisjetim se vlastitog susreta s lajmskom bolešću – bakterijskom infekcijom koja se prenosi ubodom krpelja. Nikada nisam pronašla krpelja koji me ugrizao, ali sjećam se zimice nalik gripi, bolova u tijelu i karakterističnog osipa u obliku mete koji se širio duž moje ruke. Mjesec dana intenzivne terapije antibioticima uklonio je infekciju i od tada nisam imala nikakvih problema, ali drugi ljudi nisu te sreće.

Osim ovalnog ili kružnog osipa, lajmska bolest može izazvati simptome slične gripi. Neliječene infekcije mogu u narednim mjesecima i godinama dovesti do potencijalno iscrpljujućih problema, poput hroničnog umora, bolova u tijelu ili oštećenja nerava.

Procjenjuje se da se u SAD-u svake godine dijagnosticira oko 476.000 slučajeva lajmske bolesti, a kako krpelji šire svoje stanište, taj rizik raste. U SAD-u trenutno nema odobrenih vakcina za sprečavanje lajmske bolesti kod ljudi, ali to bi se uskoro moglo promijeniti. Naučnici razvijaju i druge strategije za sprečavanje infekcija.

U pitanju je borba protiv grupe izuzetno otpornih bakterija i njihovih paukolikih domaćina – i ona se zahuktava.

Kompanija Pfizer objavila je u martu 2026. godine podatke koji pokazuju da je režim vakcinacije s četiri doze njihove nove vakcine bio više od 70 posto učinkovit u sprečavanju lajmske bolesti kod ljudi.

„Viđamo mnogo više pacijenata, mnogo više ljudi koji se zapravo zaraze“, kaže Thomas Hart, docent molekularne mikrobiologije i imunologije na Johns Hopkins Lyme and Tickborne Diseases Research and Education Institute u Marylandu. „Pravo je vrijeme za novu preventivnu mjeru.“

Prijetnja javnom zdravlju koja raste

Populacije krpelja šire se širom Evrope i SAD-a, zahvaljujući širenju šumskih područja i populacije jelena, kao i klimatskim promjenama koje donose blaže zime.

Iako sezona krpelja na mnogim područjima obično traje od proljeća do jeseni, klimatske promjene sve češće dovode do duže, a ponekad i cjelogodišnje aktivnosti krpelja.

Krpelji prenose brojne patogene koji mogu zaraziti ljude i izazvati bolesti poput encefalitisa, anaplazmoze i babezioze. Međutim, lajmska bolest, koju uzrokuju određene vrste bakterija Borrelia, najčešća je bolest povezana s krpeljima u Evropi i Sjevernoj Americi.

Moj labrador Walter i dalje trči kroz visoku travu, bez posljedica bolesti koje prenose krpelji. Vakcinisan je protiv lajmske bolesti i svakog mjeseca dobija tabletu za žvakanje, premazanu kremastim sirom u spreju, koja ga štiti od buha, krpelja i srčanog crva – bolesti koja se prenosi ubodom komaraca.

Trenutno postoji nekoliko tretmana protiv krpelja za pse i mačke, koji se često oslanjaju na hemikalije koje ubijaju krpelje nakon što počnu da se hrane krvlju. Najčešće se nanose direktno na kožu kao tretman „spot-on“, djeluju putem ogrlice ili se daju u obliku tablete.

Razvoj zaštite za ljude mnogo je složeniji

Razvoj preventivnih lijekova za ljude, s druge strane, nije jednostavan zadatak. Studije na ljudima teže je i skuplje provoditi nego istraživanja na životinjama.

U ispitivanjima na ljudima naučnici često moraju uključiti veliki broj učesnika i pratiti ih tokom određenog perioda dok nastavljaju sa svakodnevnim životom. Razlog je to što će samo mali dio njih biti ugrižen i razviti bolest koju prenose krpelji, pa je potrebno dovoljno infekcija da bi se moglo utvrditi djeluje li vakcina ili lijek.

U ispitivanjima na životinjama istraživači, s druge strane, često direktno stavljaju zaražene krpelje na životinje, čime gotovo osiguravaju da će se zaraziti određenim patogenom koji prenose krpelji. Zbog toga je takva ispitivanja lakše provesti.

Međutim, naučnici oklijevaju koristiti takozvana „challenge“ ispitivanja za lajmsku bolest kod ljudi, između ostalog zato što ne žele rizikovati da ljudima izazovu dugotrajne simptome bolesti.

„Mislim da se niko ne bi dobrovoljno prijavio za lajmsku bolest“, kaže Linden Hu, profesor imunologije na Tufts University School of Medicine u Massachusettsu, koji je sarađivao s nekoliko kompanija na strategijama zaštite ljudi od krpelja. Objašnjava da je upravo zbog toga teško dobiti odobrenje za takva istraživanja.

Vakcina protiv lajmske bolesti već je postojala

Ipak, vakcina protiv lajmske bolesti bila je odobrena u SAD-u 1998. godine. Zvala se LYMErix.

Vakcina je testirana u istraživanju u kojem je učestvovalo više od 10.000 ljudi i pokazala je 76-postotnu učinkovitost u sprečavanju bolesti.

Međutim, potražnja je bila mala, dijelom zbog izvještaja i tužbi povezanih s nuspojavama, posebno artritisom. Zdravstvene vlasti su 2002. godine analizirale podatke i nisu pronašle dokaze o sigurnosnom riziku.

Ipak, proizvođač je iste godine prestao proizvoditi vakcinu, navodeći nedostatak potražnje.

Nova utrka za vakcinom

Sada je sve veći broj ljudi izloženih bolestima koje prenose krpelji potaknuo nova ulaganja u prevenciju. Posebno se ubrzava potraga za novom vakcinom protiv lajmske bolesti, koja već počinje davati rezultate.

Za sada je najdalje odmakao kandidat za vakcinu PF-07307405, koji razvijaju Pfizer i Valneva. Ima sličnu metu kao stara vakcina LYMErix i vakcine namijenjene psima – dio proteina OspA na površini bakterije Borrelia burgdorferi, koja uzrokuje lajmsku bolest.

Vakcina potiče imunološki sistem osobe da stvori antitijela protiv šest uobičajenih verzija proteina OspA koje se nalaze u SAD-u i Evropi.

Kada zaraženi krpelj ugrize osobu i počne se hraniti njenom krvlju, unosi i njena antitijela. Unutar krpelja antitijela se vežu za OspA i sprečavaju bakterije da napuste krpelja.

„Vaša antitijela mogu se boriti protiv bakterija dok su one još unutar krpelja, čime se infekcija sprečava u samom početku“, kaže Hart.

Ranije ove godine Pfizer je objavio rezultate treće faze kliničkog ispitivanja, u kojoj naučnici testiraju kako se nova intervencija poredi s postojećim tretmanima ili placebom i provjeravaju njenu sigurnost.

U ovom slučaju ispitivanje je obuhvatilo više od 9.400 ljudi i pokazalo da je režim od četiri doze bio više od 70 posto učinkovit u sprečavanju lajmske bolesti.

Međutim, tokom istraživanja manje učesnika razvilo je lajmsku bolest nego što se očekivalo, zbog čega rezultati nisu bili onoliko uvjerljivi koliko je tim želio.

Nisu utvrđeni ozbiljni sigurnosni problemi, a Pfizer je u saopćenju naveo da je uvjeren u potencijal vakcine i da planira podnijeti zahtjev američkim regulatornim tijelima za njeno moguće odobrenje.

„Definitivno ću je primiti čim bude dostupna“, kaže Laura Goodman, docentica i istraživačica novih zaraznih bolesti na Cornell University College of Veterinary Medicine u New Yorku.

Slično tome, Moderna testira dvije vakcine protiv lajmske bolesti koje ciljaju OspA. Obje su u drugoj fazi ispitivanja, u kojoj se intervencija testira na većoj grupi ljudi nego u prvoj fazi kako bi se utvrdilo koliko je sigurna i koliko bi mogla biti učinkovita.

U međuvremenu, istraživači na Yale University rade na vakcini koja potiče imunološki sistem da reaguje na pljuvačku krpelja. Ta vakcina još nije testirana na ljudima.

Antitijela kao alternativa vakcini

Druga mogućnost je potpuno preskočiti vakcinu.

Više od deset godina Mark Klempner, profesor medicine na UMass Chan Medical School u Massachusettsu, razvija injekciju namijenjenu djelovanju protiv OspA.

Dok vakcina djeluje tako što potiče imunološki sistem da stvori antitijela, ova injekcija u organizam direktno unosi već pripremljena antitijela. Potrebna su samo dva dana da se apsorbira dovoljna količina antitijela koja pruža zaštitu tokom četiri mjeseca.

Lajmska bolest nije prisutna svuda gdje ima krpelja. Na primjer, rijetka je na jugoistoku SAD-a, gdje krpelji radije grizu guštere nego sisare.

Ideja iza injekcije jeste da bi ljudi koji žive, rade ili putuju na područjima gdje postoji lajmska bolest mogli primiti injekciju na početku sezone krpelja, a zatim i drugu dozu kasnije, kaže Klempner.

Proizvod je poznat pod nazivom TNX-4800 i već je prošao prvu fazu kliničkih ispitivanja, u kojoj se ispituje sigurna doza i utvrđuju moguće nuspojave.

Kompanija Tonix Pharmaceuticals licencirala je proizvod 2025. godine i planira pokrenuti drugu fazu kliničkog ispitivanja naredne godine, navodi kompanija na svojoj web-stranici.

Lijek koji bi mogao ubijati krpelje

Druga farmaceutska kompanija, Tarsus Pharmaceuticals, radi na tableti koja koristi isti aktivni sastojak kao lijek protiv krpelja namijenjen psima.

Lijek TP-05 ometa nervni sistem krpelja i brzo ih ubija, u nadi da neće imati dovoljno vremena da prenesu bakterije koje uzrokuju lajmsku bolest i druge patogene.

Kod pasa se lijek daje u obliku tablete za žvakanje, dok bi kod ljudi bio dostupan kao obična tableta.

Tarsus je u martu ove godine saopćio da je započeo drugu fazu kliničkog ispitivanja na ljudima, a rezultati se očekuju u prvoj polovini naredne godine.

„Mislim da će to promijeniti pravila igre“, kaže Durland Fish, profesor emeritus epidemiologije na Yale School of Public Health u Connecticutu, koji već decenijama istražuje bolesti koje prenose različiti prenosioci, uključujući lajmsku bolest.

Prema njegovim riječima, tableta bi mogla spriječiti i druge bolesti koje prenose krpelji i koje su u porastu, uključujući babeziozu i anaplazmozu.

Za sada ostaju osnovne mjere zaštite

Ipak, nije jasno kada će i hoće li ove mogućnosti postati dostupne.

U međuvremenu, najbolji način zaštite jeste spriječiti ubod krpelja. To znači izbjegavati visoku travu, nositi zaštitnu odjeću, te se istuširati i pregledati tijelo nakon povratka u zatvoren prostor.

Te provjerene metode zaista djeluju, kaže Hu, ali ljudima ih može biti teško dosljedno primjenjivati.

„Ljudi se umore ili ostanu vani do kasno u noć, djeca su nervozna“, kaže Hu.

Upravo zato bi vakcina ili tableta koju ljudi mogu uzeti, a o kojoj ne moraju razmišljati svaki put kada izađu napolje, mogla „zaista biti od velike koristi za javno zdravlje“, smatra on, prenosi BBC.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.