Kako se troši budžetski novac u Mostaru?
Nezavisni su revizori u Izvještaju o finansijama Grada Mostara dali mišljenje s rezervom zbog, između ostalog, nepravilnosti u oblasti komunale. Potvrdilo se tako, čini se, sve ono na što NVO sektor upozorava godinama - da se krše propisi i da se novac netransparentno troši.
Skoro 20 fakturisanih, umjesto ugovorom predviđenih nepunih 16 maraka za sloj asfalta na mostarskim cestama. Fakturisano je Gradu i održavanje horizontalne signalizacije, iako ugovora za taj posao nije ni bilo. Cijene prema kojima su, opet, fakturisane usluge upravljanja otpadom Programom nisu utvrđene. Ovo su samo segmenti iz Izvještaja o finansijskoj reviziji Grada Mostara za prošlu godinu, u dijelu koji se odnosi na Program za obavljanje komunalnih djelatnosti iz oblasti zajedničke komunalne potrošnje. Potrošnje za koju aktivisti već godinama tvrde da je mimo pravila i zakona.
"Ono što nalaže Zakon i to je poanta čitave priče – da se posao obavljanja komunalne djelatnosti mora dati firmi koja ima kapacitet i ljudski i tehnički. I tu stvar pada u vodu", kaže Marin Bago, član Mreže "Naše društvo".
Pada, jer Grad Mostar godinama komunalnu djelatnost povjerava Javnom poduzeću Komunalno, koje je, doduše, za tu namjenu 2012. i osnovalo. No nikad formiranje nije provedeno do kraja, što zbog složenog statusa postojeća dva poduzeća - Parkova i Komosa, što zbog činjenice da nakon te 2012. Gradskog vijeća nije više bilo. I onda se došlo u situaciju da to novoformirano poduzeće Parkovi i Komos uzima kao podizvođače za s Gradom skopljene poslove, što važeći Zakon o komunalnim djelatnostima HNK-a ne predviđa.
"Ne znam koliko je to protuzakonito jer znam da u toj odluci stoji da je jedini davalac komunalnih usluga JP Komunalno. A Komunalno je svojim ugovorima, pošto nije bilo omogućeno da u potpunosti izvršava svoje zadatake, davalo jedan dio tih usluga Parkovima i Komosu", istakao je Salem Marić, predsjednik Gradskog vijeća Mostara.
No u reviziji, a i prema tvrdnjama aktivista – sve je jasno.
"Priča je vrlo jednostavna – moramo dati posao nekome ko ima kapacitete. Ako nemamo komunalne firme, poduzeća, onda se taj posao daje pravnim i fizičkim licima ili koncesija. Ovo sada što se radi je ništa", dodaje Bago.
To „ništa“ u jednoj godini građane košta oko 17 miliona maraka. Od 2012. do danas potrošeno je oko 150 miliona. U mreži Naše društvo kažu – barem 50 ide na dušu Tužilaštva HNK, kojem su prije skoro 3 godine podnijeli prijave protiv tadašnjh odgovornih u Gradskoj upravi, zbog načina na koji je trošen novac. U Tužilaštvu kažu – formirali su čak dva predmeta na temelju tih prijava. Protiv više osoba, zbog sumnje u više krivičnih djela – nesavjestan rad u službi, zloupotreba položaja ili ovlasti, krivotvorenje isprava i pranje novca. Dug je period obuhvaćen, objašnjavaju, zbog čega istražne radnje još nisu okončane. Dok se čeka rasplet za te godine koje su iza nas, javnost se pita – šta radi nova gradska vlast kad je komunalna djelatnost u pitanju? Za ovu godinu Odluke o obavljanju komunalne djelatnosti i nema. Novi gradonačelnik moli za razumijevanje.
"Vidite da neke odluke teško implementiramo, iz bilo kojih razloga. Da li je to nefunkcionlanost jednog dijela GU – jest dobrim dijelom, zato sam ja direktno odgovoran, apsolutno. Međutim, ne daju se stvari preko noći riješiti", naveo je Mario Kordić, gradonačelnik Grada Mostara.
Ovu se godinu možda i ne može mnogo riješiti, no za narednu – vremena ima. Pitanje je samo postoji li stvarna volja za uvođenje reda u komunalnu djelatnost, u izgled gradskih ulica i u, što je i najvažnije, trošenje javnog, odnosno novca građana.
federalna.ba