Minus 90 na plus 30

Od Dragana do Radovana afera Vijadukt rasla i narasla na više od devedeset miliona konvertibilnih maraka. Mikerević, kadar PDP dao je koncesiju HES Vrbas čiji je osnivač Vijadukt Slovenija. Zbog samovolje, bahatosti, osećaja moći i prljavih igara poništen ugovor o koncesiji sa Slovencima. Slovenci tužili i dobili, a Viškoviću Vijadukt došao na naplatu. Ko će platiti vrtoglavih 90 miliona Slovencima, 16 miliona advokatima, ko će odgovarati i koga će Višković žrtvovati.

Presuda Arbitražnog tribunala u Washingtonu je konačna i izvršna. Zbog slučaja Viaduct, RS će morati isplatiti 90 miliona maraka odštete slovenačkom investitoru i oko 10 miliona maraka sudskih troškova. Slučaj je vođen protiv države BiH, jer je strani investitor mogao samo da tuži BiH, a ne njen entitet RS.

"Sud je obavezao BiH kao tuženu stranu na isplatu novčanog iznosa od 39,8 miliona eura zajedno sa skoro nekih 6 miliona dolara troškova. I pored toga određeno da od momenta donošenja arbitražne odluke teče i određena kamata", pojašnjava Predrag Baroš, pravni zastupnik slovenačke firme Viaduct.

Sudski spor je izgubljen zbog kršenja ugovora o koncesiji koji je 2004. godine Vlada RS-a potpisala sa HES Vrbas u kojem je većinski vlasnik bio slovenački Viaduct. Koncesionim ugovorom, vrijednim 165 miliona eura, bila je planirana izgradnja hidroelekrana Banjaluka-Niska i Krupa na rijeci Vrbas. Iako je presuda izvršna i konačna, iz Vlade RS-a koja je obavezna da u potpunosti isplati odštetu, odmah su najavili mogućnost revizije presude i otkrili da bi to moglo ponovo izazvati nove finansijske probleme.

"Ukoliko uđemo bez argumenata u arbitražne sporove onda na već presuđeni iznos samo će nam se zaračunavati kamate za sav taj period koliko mi budemo sad to na neki način odugovlačili“, kazao je premijer RS-a Radovan Višković.

Odugovlačenje je već počelo. Bez obzira što je visok iznos kamate koji će RS morati da plati.

"U ovoj odluci ima jako puno nejasnoća. I nama ne pada na pamet da bilo kome šta plaćamo dok oni ne utvrde, prvo da li ćemo ići u reviziju, ako nećemo mora se utvrditi kome treba platiti", navodi ministrica finansija RS-a Zora Vidović.

"Bilo kakvo prolongiranje plaćanja košta oko pola miliona marka mjesečno zateznih kamata. Prema tome, svaki dan košta ozbiljan novac", naglašava ekonomski stručnjak Damir Miljević.

Mjesec dana, nakon što je obavještena o tome kakva je presuda i da je izgubljen višemilionski spor, Vlada RS-a je održala posebnu sjednicu na kojoj su prisustvovali član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednica RS-a Željka Cvijanović. Saopšteno je da su zadužene sve nadležne institucije i advokatski tim da iskoriste sve raspoložive pravne mehanizme kako bi se adekvatno odgovorilo na presudu u ovom arbitražnom sporu. Na naše konkretno pitanje, resorni ministar Petar Đokić je otkrio da će Vlada RS pokrenuti reviziju presude.

"Ne možemo prihvatiti kao gotovu stvar jer smatramo da je neprimjereno dopustiti da se okonča taj postupak bez nastavka pravne borbe koju treba da nastavimo u narednom periodu. Nadam da će se u dodatnom vremenskom periodu argumenti koje ćemo mi iznijeti u našem zahtjevu za ponišavanje ove odluke ti argumenti morati sagledavati od drugog sastva toga vijeća."

No, presuda koju je donio Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu je konačna i izvršna. Ovaj centar je arbitražni ogranak Svjetske banke.

"To je konačna i izvršna arbitražna odluka. Postoje svi preduslovi da postupi prema odluci", dodaje Baroš.

"Ono što ja smatram da je situacija potpuno čista i da sad na kraju to treba isplatiti i što prije zaboraviti", dodaje Miljević.

U Pravobranilaštvu BiH koje je branilo interese BiH, odnosno konkretno zastupalo prava manjeg bosanskohercegovačkog entiteta u ovom slučaju, tvrde da je stvar gotova i da, eventualna, revizija odluke arbitražnog tribunala nema velike izglede za uspjeh.

"Obaveza je da se izvrši, da se postupi po ovoj odluci. Generalno, bitna je ta stvar da su ovakve odluke konačne i da trebaju biti izvršena. Žalba u smislu redovnog pravnog lijeka za osporavanje ovakve olduke nije predviđena", navodi pravobranilac BiH Ismet Velić.

Velić smatra da bi bilo kakvo prolongiranje plaćanja finansijskih obaveza bilo nepovoljno za RS.

"Generalno odlaganje postupanja izvršenja po određenim odlukama koje su već izvršne, nepostupanje po tim odlukama, neizvršavanje obaveza ima negativne efekte po onog koje obaveznik. Neizvršenjem dolazi do povećanja određenih obaveza, zatezne kamate teku."

Zanimljivo je da je odluka vijeća tribunala bila jednoglasna. Odluku je podržao i arbitar kojeg je predložila odbrana.

"Nije bio neki od arbitara koji je izdvojio svoje mišljenje, kao neku manifestaciju neslaganja sa arbitražnom odlukom. Arbitražna odluka je donesena jednoglasno, svaka strana je imala mogućnost da izabere svog arbitra", pojašnjava Baroš.

"Sva tri člana arbitražnog vijeća su glasala jednoglasno za tu odluku na taj način. I prihvatili da toj kompaniji se plati šteta", navodi Đokić.

Prema ovom sporazumu iz 2017. godine koji je potpisan između Vijeća ministara BiH i entiteta RS, u članu četiri je jasno definisano da sve eventualne novčane iznose koje bi na osnovu konačne odluke u arbitražnom postupku tužiocu bila dužna isplatiti Bosna i Hercegovina, Vlada Republike Srpske se bezuslovno obavezala da isplati u roku određenom arbitražnom odlukom. Konkretno, RS se obavezala da će u ovom slučaju u potpunosti isplati odštetu i sve ostale troškove.

"Radi se o obavezma RS-a. U potpunosti su otklonjene sve dileme. Zaključen je taj sporazum o uređenju tih odnosa i s tim sporazumom su ta pitanja jasno precizirana. I to na način da RS bezuvjetno prihvata da se radi o obavezama koje su na toj strani i naravo prihvata obavezu da ih izmire. I da ne prihavata, tu obavezu ima i ne može eskivirati", naglašava Velić.

Međutim, u Vladi RS, svjesni svojih pravni i finansijskih obaveza u ovom slučaj, ponovo čekaju dodatno pojašnjenje, a pravni zastupnik slovenačkog investitora kaže da je BiH garant za isplatu odštete.

"Moramo to razjasniti. Prema tome ne može to tako brzo ići isplata. Tu treba mnogo toga još uraditi od strane te arbitražne te komisije koja je to radila i suda da bi mi znali na čemu smo,kome se treba platiti i koliko se treba platiti", dodaje Vidović.

"BiH je tužena strana, ona je i obavezana kroz arbitražnu odluku i u slučaju 
neplaćanja eventualni izvršni postupak se može voditi jedino protiv BiH", kaže 
Baroš.

Opozicija optužuje vlast da je kriva za ovu aferu koja će skupo koštati RS.

"U svakoj iole normalnoj i uređenoj zemlji, nakon ovakve presude i afere Viaduct vjerujem da bi palala cijela Vlada", kazao je Nebojša Vukanović, poslanik u NSRS-u.

"Neko iz aktera vlasti je nečinjenjem, korupcijom ili uticajem politike uticao da sud donese ovakvu odluku. Dakle, po meni u tih 90 miliona maraka ima neko od aktulenih ili bivših političara SNSD-a u tih 90 miliona maraka", kaže Miladin Stanić, predsjednik Kluba SDS-a u NSRS-u.

"Spominje se 16 miliona troškova advokatskih usluga, a znamo da je ranije vlada angažovala određenu advokatsku kancelariju iz Beograda koja je zastupala vladu gdje smo mi građani RS izdvojili 4 miliona maraka za zastupanje u tom predmetu.To je katastrofalna odluka", navodi Goran Selak, poslanik u NSRS-u.

Vlast, ali i opozcija složni su u tome da ovom aferom mora pozabaviti bosanskohercegovačko pravosuđe. Potrebna je hitna i detaljna istraga.

"Smatram da treba da se provede istraga koja će precizno da kaže koje odgovoran zato što imamo tako veliku štetu. Imamo sličnu situaciju na famoznom zaduženju na londonskoj berzi gdje neko preko leđa RS-a zarađuje ekstra profit od 70 miliona. I dio tog novca, kao u slučaju Vijadukt se vraća pojedinim ljudima ovdje u RS-u i njihove privatne džepove", navodi Igor Crnadak, poslanik PDP-a u NSRS-u.

"Najveća odgovornost je na aktuelnom ministru energetike Petru Đokiću koji je bio na čelu tog ministrstva u trenutku kada je raskinuta koncesija koja je ranije data Viaductu, uprkos upozorenju tadašnjeg pravobranioca Radulja i Pravobranilaštva da se ugovor ne smije raskidati", naglašava Vukanović.

"Zato organi istrage, MUP treba da ispita svaki segment ina kraju da se dođe do istine da li je bilo propusta od strane institucija. (Bez obzira o kome se radi?) Nebitna stvar o kome se radi", kazala je Srebrenka Golić, ministrica prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije.

"Zaključak je Vlade nakon što se upoznala sa informacijama o tom arbitražnom procesu da se podnese takva krivična prijava, i da se zatraži takav postupak.I ja ga također zahtjevam", kaže Đokić.

Poslali smo pisani upit Tužilaštvu BiH iz kojeg su nam potvrdili da je ovaj slučaj već pod lupom istražitelja.

"Možemo odgovoriti, da je Tužilaštvo BiH zaprimilo krivičnu prijavu, formiralo predmet i isti dodjelio u rad postupajućem tužiocu Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju."

Koncesioni ugovor sa HES Vrbas potpisao je Dragan Mikerević, tadašnji predsjednik Vlade RS, koju su predvodili koalicija PDP-SDS.

“Sigurno je da je ispoštovana procedura. Pretpostavljam nadležno ministarstvo vodi, ja sam tu ličnost koja potpisuje i predstavlja vladu. Prema tome, nek ispituje ko god hoće šta, nije nikakv problem.“

Tadašnji predsjednik RS-a bio je Dragan Čavić, koji se ne može sjetiti o kakvom se investitoru radilo. Kaže da nadležni istražni organi trebaju sve provjeriti.

"Naravno da se radi o šteti, neko mora da odgovara, nek odgovara onaj ko je to pokrenuo."

Mikerević odbacuje odgovornost.Krije se iza tadašnjih političkih odluka.

“Predsjednik Vlade ne ulazi u detalje. U detalje ulazi nadležno ministarstvo koje vodi postupak. Mi smo smatrali kao vlada da je to važno iskoristiti energetsku snagu Vrbasa, da li smo to procjenili kako treba. Vlada je nadležna da može donositi takve odluke.“

HES Vrbas tada je imao samo jednog zaposlenog radnika. Nakon propasti planirane investicije, njegov većinski vlasnik Viaduct je pred gašenjem.

"Tako da je nevjerovatno da je ovaj arbitražni spor dobila firma u kojoj se danas provodi stečaj i koja je davno trebala da bude likvidirana", navodi Đokić.

"Ta Vijadukt kompanija u Portorožu nema svoje prostorije .Ima smo poštansko sanduče. Narod pita gdje ide 100 miliona maraka, u poštansko sanduće mi dajemo. I da Vlada šuti", ističe Selak.

Nerealizacija planirane investicije direktno je uticala na poslovanje ovih firmi, ističe pravni zastupnik slovenačkog investitora i tvrdi da je prekršen koncesioni ugovor dodjelom koncesije za izgradnju hidroelekrane Bočac 2.

"To je koncesija koja se preklapa sa prethodnom dojeljenom koncesijom za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu Banja Luka niska i Krupa. Tako da dodjelom te koncesije Viaductu je postalo jasno da niko ne želi da ide u realizaciju ovih prethodno dodjeljenih koncesija."

Koncesija za izgradnji male hidroelektrane "Bočac 2" izdata je zavisnom preduzeću "Hidroelektrane na Vrbasu" 2013. godine kada je predsjednica Vlade RS-a bila Željka Cvijanović. Oko izgradnje te hidroelektrane digla se velika prašina.

"Nije ona sagrađena na istoj lokaciji, ali jeste na vodotoku na kojem su se trebale graditi te dvije hidroelektrane koje su bile predmet koncesije. U tom slučaju, štete ako bi one nastale kao produkt toga spora morale da idu na teret Elektroprivrede RS, odnosno hidroelektrane Bočac, postojeće hidroelektrane i to piše u ugovoru o dodjeli koncesije"

"Direktni koncesionar je Vlada RS. Ona je izdala tu koncesiju.I ona će platiti taj ceh", kaže Stanić.

"Bočac 2" je za oko 20 miliona maraka izgradio Integral inženjering" Slobodana Stankovića, biznismena koji je blizak Miloradu Dodiku koji je i otvorio sagađenu hidroelektranu.

"Te radove su naravno izvodile domaće kompanije najvećim dijelom. Nravno, bilo je i inostranih kompanija koje su isporučivale opremu koju mi naravno ne proizvodimo. To je jedna ozbiljna referenca i Integralu bila da izgradi jedan takav objekat", dodaje Đokić.

"Ne prestaje pljačka RS preko firme Integral, sigurno su dobili preko milijarde što autoputevi, što veliki projekti i nije slučajno što je upravo Integral radio hidroelektranu Bočac 2. I što je cijejna investicije povećana tri, četiri puta", smatra Vukanović.

Koncesijama za izgradnju hidroelektrana u RS-u se i trgovalo. Na šta su upozoravali i revizori. Najatraktivnije koncesije su dobijali oni koji su bliski vlasti.

"Bilo je mnogo manipulacija sa tim. Ali, opet dolazimo do toga da je to posao za pravosuđe", navodi Crnadak.

"Ogromne su zloupotrebe, ogromna su prirodna bogastva građana RS-a oštećena i data pojedinim firmama i licima koje nemaju kompetencije i nemaju kapacitet da upravljaju sa tim resursima", navodi Selak.

Do sada je bilo nekoliko krupnih slučajeva višemilionskih tužbi stranih investitora protiv RS-a. Najteži je spor koji je protiv RS-a pokrenula slovenačka elektroprivreda koja zbog ulaganja u RITE Ugljevik želi naplatiti odštetu od oko milijardu i po maraka.

federalna.ba