Forto: Rotirajući pregovarač s EU; dogovor o RTV taksi produžiti do novog zakona

Evropska unija ne traži naučnu fantastiku već da se uozbiljimo. Izvještaj Komisije je istinit, ništa od marta nismo uradili. Kada je u pitanju imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU, bit će jedan rotirajući, kaže u intervjuu za Mrežu uoči koalicijskog sastanka Edin Forto, predsjednik Naše stranke i ministar komunikacija i prometa BiH. Forto govori i o vladajućoj koaliciji, blokadama, željama, državnoj imovini, imenovanju revizora, ali i Banjaluci koja je otišla u zagrljaj Rusiji.

Je li Trojka spremna da uzvrati HDZ-u i SNSD-u sa svojim željama i sa svojim uslovima?

Kad postavljate takvo pitanje, volio bih znati koje su to želje druge strane na koje bi mi trebali uzvratiti. Moram podsjetiti da je koalicijsko djelovanje takvo, a posebno ovo matematičko koaliranje koje je na nivou Bosne i Hercegovine – uvijek sve grupacije, sve koalicije koje dolaze u državnu vlast imaju svoj niz zahtjeva i onda se pokušava ta slagalica složiti. Tako da, naravno, Trojka uvijek ima zahtjeve.

Koji su to zahtjevi Trojke koji će se naći na stolu dugo očekivanog sastanka lidera na državnom nivou?

Žao mi je da kažete dugo očekivanog, ali ste u pravu. Vjerovatno zbog izbora i političke situacije nije bilo sastanka u prethodnom periodu. Mislim da je to neodgovorno. Bio sam na raspolaganju za sastanak uvijek, i Naša stranka će uvijek biti na raspolaganju za sastanak kada se raspravlja o budućnosti BiH. Ne treba posebno napominjati da ključne teme, otkako smo formirali ovaj saziv Vijeća ministara, su evropskog karaktera. Nekad se dese neke teme vezano za neka sredstva, za neke projekte, za neka imenovanja. I to je normalan dio. Međutim, ne može ništa bitnije biti od našeg evropskog puta i zadaće koja nam je zadana.

Kažete da su Vam interesi i da Vam je cilj sve ono što je u interesu države Bosne i Hercegovine. Očigledno, kod ova druga dva partnera to i nije. Nije im prioritet Bosna i Hercegovina i evropski put Bosne i Hercegovine.

Pa, ako pitate njih, možda će oni reći nešto drugo. Ne mogu dovoditi u pitanje ono što oni izjave. Ja uglavnom, i to je posebno kada je u pitanju politika koja dolazi iz Banje Luke - svako malo moram odgovarati na upite medija, šta mislite o toj i toj izjavi, toga i toga. Ne volim tako da radim. Ne slažem se da je moj posao da odgovaram na šta je neko mislio. Isključivo želim da se ocjenjujemo prema našem radu i prema onome što činimo. Ako neko govori da je za EU, a ne radi ništa da dođe do našeg približavanja EU, onda je to jasno. Ne moram ja komentarisati njihove izjave.

A kako onda raditi sa takvim ljudima i s takvim partnerima koji govore da su za evropski put, a ne rade ništa da povedu BiH na tom evropskom putu?

Kako? Teško. Ali, mislim da Evropa nema alternativu. Bez obzira što imamo činjenicu da u tri koalicije imate tri vizije države Bosne i Hercegovine, to je naš zakon, to je naše Vijeće ministara i mi moramo raditi i truditi se.

Čime ćete Vi uslovljavati?

Razne politike dolaze sa raznim zahtjevima. Nekom je možda bitnije da se pusti budžet, da imaju neki projekti, da budu neka imenovanja, nekom je bitniji jedan zakon, koji možda nekom drugom uopšte nije bitan. Zbog toga, i to sve vrijeme ponavljam, najvažniji je ovaj okvir koji imamo, koji nam zadaje Evropska unija, kako bismo započeli pregovore, jer onda imamo zajednički put i zajednički interes. I nije onda bitno šta kaže bilo koja od ovih koalicija, šta je njima bitno. Evo, Evropska unija naložila - dajte zakon o sudu, dajte zakon o VSTV-u, imenujte pregovarača, uradite sve što je potrebno da vam se usvoji Plan reformi vezan za Plan rasta. Znači, imamo zadaću.

Evropska komisija je objavila Izvještaj koji je razočaravajući, ali je konstatovala sve ono što smo trebali, ali nismo uradili. Zakon o sudovima. Hoće li biti brzo riješen? Zakon o VSTV-u? Posljednjih dana imamo velike reakcije iz RS-a kada je u pitanju glavni pregovarač Bosne i Hercegovine sa EU.

Ovaj Izvještaj je istinit. Samim tim nije razočaravajući. On je takav kakav jeste. Istina je da od marta nismo mrdnuli. I ne može niko na bilo koji retorički način reći da jesmo - kad nismo. Evropska unija ne traži nikakvu naučnu fantastiku od BiH. Traži da se uozbiljimo i traži da sustignemo naše susjede.

Hoćemo li se uozbiljiti i hoćemo li stići naše susjede?

Ovim tempom, ako nastavimo ovako raditi, nećemo ih nikad stići. Ali, na nama je da učinimo sve, evo, na meni i stranci kojoj pripadam, zbog toga tu sjedimo. Naša misija je da se - prvo čuje jedan proevropski glas u toj koaliciji, i broj dva, da pokušamo činiti sve da krenemo na taj evropski put, što smo učinili do marta, nakon čega se opet sve zaustavilo. Učinit ćemo sve što možemo da se to otkoči - nekoliko zakona i pregovarača. Ti zakoni treba da budu u skladu sa evropskim standardima, inače ih je besmisleno donositi. Ako vi donesete loš zakon, Evropska komisija će reći - džaba ste ga donosili. Ne broji vam se kao ispunjeno. I jako je bitno da ne odustanemo od tih osnovnih principa koji se, prije svega, odnose na kvalitet tih zakona. A, što se tiče pregovarača, u ovim prvim razgovorima koje smo imali, čini mi se da se ide u pravcu da bude rotacija. Tako da samim tim, za razliku od drugih država u regiji gdje je taj pregovarač bio neko glavno lice budućih odnosa u tom pregovaračkom procesu koji je težak, naporan i dugačak, čini se da ćemo mi kao Bosna i Hercegovina, kao što uvijek radimo - imati tri.

Zašto tri kad treba jedan?

Treba jedan koji će se rotirati. Tako je dosad govoreno o tome. Slažem se da bi trebao biti jedan. Evropska komisija će u svakom trenutku razgovarati s jednom osobom, samo što će ta osoba u različitim vremenima biti različita.

Znači da bi se udovoljilo i jednoj, i drugoj, i trećoj strani?

Pa, nije stvar udovoljavanja stranama. Stvar je kompromisa koji pokušava da se napravi, da svi kažu da imaju svog pregovarača.

Milorad Dodik kaže isključivo da će insistirati da to bude pregovarač koji će dolaziti iz Republike Srpske.

Iskreno da kažem, ne razumijem zašto on to insistira jer sve što je dosad pokazao je suštinski bio skepticizam prema ovom procesu i velika većina stvari koja stoje na ovom našem evropskom putu, u smislu konkretne zadaće zakona, stoje jer nemamo saglasnost iz Republike Srpske, koja ima pravo da ne da saglasnost, ali, evo, ne daje tu saglasnost. Zbog toga ne znam zašto mu je stalo do toga. Mogu oni to blokirati i bez pregovarača.

Prilikom Vaše posjete Washingtonu izjavili ste da imate saznanja da će biti još sankcija prema zvaničnicima u Bosni i Hercegovini.

Tako je. I zamjenik podsekretara u State Departmentu koji pokriva naš region, Alexander Kasanof, bio je eksplicitan da će biti još sankcija. Pokušao sam saznati, nisam očekivao da mi kaže imena, ali pokušao sam saznati možda u kom rasponu, gdje geografski...

I šta ste saznali?

Tu informaciju, ali triput mi je ponovio da oni koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum mogu očekivati da će se naći na sankcijama američke vlade.

Na stolu je opet državna imovina. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je nacrt zakona o državnoj imovini i u startu predstavnici iz RS-a i HDZ-a kazali su da neće raspravljati o tom zakonu i da će on već na Kolegiju pasti. S druge strane imamo informaciju koja nije potvrđena, ali se u medijima pojavila - da visoki predstavnik namjerava u narednih šest mjeseci nametnuti zakon o državnoj imovini. Kad spomenemo tu državnu imovinu otvorimo Pandorinu kutiju.

Pa, nije Pandorina kutija. To je jedan zakon koji je potreban zbog činjenice da je zabrana raspolaganja državnom imovinom donijela probleme na terenu, koji nisu možda bili predviđeni u trenutku kada je to postalo političko pitanje. Evo, pitanje je ako želite postaviti dalekovod koji će biti ozbiljna investicija za naš elektroenergetski sistem, i to morate postaviti na nekim parcelama koje se vode pod državnom imovinom - ko vam izdaje građevinsku dozvolu. Ko će vam dati prolaz, pravo služnosti, ko će eksproprijaciju izvršiti, itd. Nije to samo stvar one jeftine svakodnevne politike - ko tvrdi da ima imovinu i ko je država. Za mene svaki državni nivo je država. Državni nivo, entitetski nivo, kantonalni nivo, opštinski nivo, sve su to državni nivoi. Zakonom se mora urediti sistemsko rješenje na način da ne koči svakodnevni život, investicije. Mi bez investicija ćemo svakako propasti, i sa Evropskom unijom i bez nje. Način na koji ćemo to riješiti mora biti način na koji ćemo otkočiti sve ono što u svakodnevnom životu trenutno postaje sve veći i veći problem. Tekst koji su poslali iz Predsjedništva, ja bih volio da dođe do Parlamenta i da se o njemu raspravlja. Ako ne dođe do Parlamenta, volio bih da takav tekst dođe preko Vijeća ministara, pa da opet dođe da se raspravlja. Politika iz Banje Luke tvrdi da oni ne žele da raspravljaju o jednom takvom zakonu. Imate činjenicu da će se život zakočiti zbog nemogućnosti svakodnevnog života, investiranja, rada, vezano za državnu imovinu, i imate činjenicu da jedan državni dio ne želi o tome da raspravlja i doprinosi tom kočenju. E, u tom trenutku je pitanje da li je to trenutak u kojem visoki predstavnik intervenira? Ja mislim da jeste, da donose zakon o državnoj imovini ili da na neki način otkoči svakodnevni život jer ne može život stati zato što neko ne može da se dogovori oko nekakvog zakona. Pitanje državne imovine ne treba selektivno rješavati nego principijelno.

Šta je bilo sa pravilnikom o Agenciji za državnu službu? Jer ako je onako kao što mediji objavljuju, to znači da bi se Agencija podijelila na troje.

Ne znam šta je bilo s njim. Taj tekst nisam vidio. Koliko ja znam, nije bio na Vijeću ministara, bar ne dok sam ja bio na sjednici. Ja bih se tu konsultovao sa Uredom za zakonodavstvo. Ukoliko zakon to ne predviđa, to ne bih podržao. Tako da u ovom trenutku mislim da nemam dovoljno informacija, ali kad dođe na dnevni red, svakako ću imati.

Koliko su opasne ove priče o ruskim kampovima? Informacije, onda kontrainformacije o paradžematima, i danas imamo informacije gdje Tužilaštvo provjerava da se prijeti terorističkim napadima Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Koliko je sve to opasno za Bosnu i Hercegovinu i za ovako političko trusno područje kakva jeste Bosna i Hercegovina?

Ukoliko se ostvare te prijetnje, jako je opasno. Mislim da smo mi dosad bili prilično sigurnosno stabilni. Međutim, jako je zabrinjavajuće, a po nekim operativnim saznanjima sam dobio informacije da se to zapravo i desilo - da druga država radi obuke bez znanja naših sigurnosnih struktura, a pogotovo za potrebe koje su tada i objavljene, za nekakve operacije u Moldaviji. Mislim da je to zabrinjavajuće i generalno čini mi se da se politika u Banjoj Luci na neki način otisnula u zagrljaje Rusije, i to gospodin predsjednik Republike Srpske ne krije. Ali, iskreno se nadam da ostatak političkih struktura u Republici Srpskoj neće krenuti za njim.

Ono što je bila mana prošloj vlasti kao da je postala praksa sadašnjoj vlasti. Govorim o imenovanju glavnog revizora Federacije i njegovoj zamjenici. Opet se potežu kumovi, zetovi.

To je pozicija koja ne bi smjela imati politički utjecaj. I politika ne bi smjela upravljati takvom jednom institucijom kao i mnogim drugima koji u ovom trenutku znamo da upravljaju i to je nešto protiv čega se borimo. Mogu vam samo prenijeti utiske sa te Komisije i na toj Komisiji naravno da sam se interesovao jer je upravo i ovakav stav Američke ambasade, ali i prije toga stav javnosti bio da li je to sve kako treba, iz Komisije sam dobio uvjeravanje da su najbolji kandidati rangirani. I ja ne mogu dalje od toga. Ako su najbolji kandidati rangirani, mislim da je potrebno da se ti ljudi stave u funkciju. Političke veze u BiH nisu rijetka pojava. Također bih volio da se aktiviraju, evo, konkretno i za federalni nivo, zakonski alati koji će utvrditi da li je neko u sukobu interesa i da li ima nepotizma. Da li nekoga diskvalifikuje ako je rod, rođak i tako dalje, pa će onda raditi nadzor nad nekim, s kim je povezan i tako dalje. Bilo bi jako dobro da Federalna vlada i Federalni parlament u najskorijem roku reaktiviraju ono što je davno pokrenuto, vezano za zakon o sukobu interesa, zakon o prijaviteljima korupcije, posebno odjeljenje i tužilaštva i sudova koji će se baviti isključivo korupcijom kako bismo mi sistemski mogli reagovati na upravo ovo što ste s pravom naveli kao jednu sumnju, jer čim postoji jedna takva bliska veza, postoji i sumnja.

Bili ste jedna vrsta medijatora gdje su dva javna servisa u zadnji čas spašena financijske katastrofe. Došlo se do rješenja - jedinog zakonski mogućeg i spašena su oba javna emitera.

Žao mi je da je uopšte došlo do ove situacije. Nijedan od pomenuta dva emitera nije kriv za ovu situaciju, jer je sistem urušen izlaskom RTRS-a iz zajedničkog sistema naplate. To se desilo 2017. godine, od tada kreću svi problemi. Nakon toga je došlo do različite interpretacije zakona od dva javna emitera, BHRT-a i Federalne televizije. Ja sam više puta rekao svoj stav u javnosti i bez obzira na moj stav, meni je jako bilo bitno da se postigne kompromis i da dvije uprave napokon dogovore raspodjelu dok se ne desi nešto bolje. A pod bolje ja mislim da bi to bio novi zakon o javnom servisu koji bi uredio plaćanje, ili prikupljanje pretplate, na način na koji bi svi u cijeloj BiH i učestvovali i mislili da je to fer rješenje. Trenutno to nije tako jer jedan dio stanovništva ne plaća pretplatu i ona se ne prikuplja. Istupanje RTRS-a iz sistema je na sudu. Nadam se da će sud presuditi u korist BHRT-a, ali iskreno se nadam da će biti više mudrosti u državnoj koaliciji da se donese novi zakon.

A dok se ne donese taj novi zakon imamo ovo što imamo i trebamo spasiti oba javna emitera u Federaciji BiH.

Slažem se, sve što sam uradio je vezano upravo za to što ste sad rekli.

Taj dogovor koji se tada postigao rezultirao je redovnim plaćama. Rezultirao je redovnim nastavkom plaćanja doprinosa, bar kad govorimo o Federalnoj televiziji. Povećali smo vlastitu proizvodnju, ne kupujemo strani program, zapošljavamo mlade, školovane, obrazovane kadrove u struci. To je rezultat tog dogovora bio.

Dobro, to bi svakako trebalo da se dešava i prije ovog dogovora. Vi sad to govorite kao neko ko je iz te kuće i naravno da podržavate svoju kuću.

Da, ali ovo bi sve bilo ugroženo.

Pa, bilo je ugroženo, slažem se. Evo, taj smo dogovor završili, sad treba postići novi i treba produžiti dok ne bude novi zakon.

Hoćete li opet učestvovati u ovom dogovoru?

Iskreno se nadam da smo postavili platformu i neke osnove da mogu uprave same.

federalna.ba