Mijić i Bjelogrlić kandidati za sudije Ustavnog suda BiH bez podrške potpredsjednika Federacije

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara dostavila je Domu naroda listu kandidata za mjesto dvoje sudija u Ustavni sud. Na listi kandidata za mjesto sudije iz reda hrvatskog naroda, a lista navodi se postoji već dvije godine, je HDZ-ova kandidatkinja Monika Mijić, trenutna v.d. zastupnica Vijeća ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Ona 2022. godine nije dobila saglasnost potpredsjednika Federacije BiH, pa su ovog puta oni zaobiđeni i pravo odlučivanja ostavljeno isključivo Domu naroda Parlamenta FBiH. Druga lista za popunjavanje mjesta sudije iz reda srpskog naroda također će se naći pred delegatima bez pozitivne ocjene potpredsjednika Federacije BiH. Na toj listi je Slaviša Bjelogrlić, trenutni savjetnik visokog predstavnika u BiH. Na tu listu Igor Stojanović potpredsjednik Federacije BiH nije dao saglasnost te je gostujući na BHRT-u jutros obrazložio:

„Nisam dao saglasnost jer prvo nisam zadovoljan konkursnom procedurom kako je ona provedena. A također ako pogledate biografiju, sasvim je jasno da u biografiji gospodina Bjelogrlića ne možete da saznate gdje je radio 12 godina. Imate situaciju u kojoj je čovjek završio pravni fakultet, 12 godina imate prazno i onda odjednom postaje šef u nekom odjelu...Takav čovjek da bude prvorangirani i da ga komisija predloži, za mene je apsolutno nejasno i ne želim da u takvoj proceduri učestvujem. Osim toga, u proceduri izbora sudije, treba da znate da smo dobili neke dopunske materijale, koji se tiču biografije određenih kandidata. Mijenjao se pravilnik u toku same procedure na koji način će se sudije predlagati. Sve to sam smatrao jednom zbrkom u kojoj nisam želio dati saglasnost. Mislim da je sudija Ustavnog suda vrh pravosudne institucije...“

Kao i u ranijim situacijama, izbor sudija je prije svega političko-etničko i stranačko pitanje, iako to svi javno negiraju. Jednostavno stranačkim čelnicima nije bio prioritet da sudije budu isključivo najbolje bez obzira na njihovu nacionalnu, stranačku ili drugu pripadnost, već je sve, kako često čujemo, u duhu Dejtona. Pravni stručnjak Nedim Ademović smatra da raniji izbori sudija, koje su delegirali iz stranaka, je prevaziđen:

„Smatram da je to bila greška ali to je tada bilo možda i neproblematično s obzirom kakve su bile okolnosti. Danas se vrijeme promijenilo i Evropski sud za ljudska prava i Vijeće Evrope je govorilo da je poslije 10-15 godina došlo do promijenjenih okolnosti u BiH i takav način izbora sudija više nije moguć. Moramo se i mi mijenjati, znati da bilo koja osoba koja de facto ili formalno ima veze sa politikom ne može sjediti na Ustavnom sudu.“

Već danas oglasila se i delegatkinja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Aida Obuća iz SDA. Ona navodi da su u dnevni red vanredne sjednice, sazvane zbog Zakona o južnoj interkonekciji, prinudni upravnici FBiH "ubacili" i spomenutu zastarjelu listu s ciljem da se na ključnim pozicijama postave osobe lojalne etničkim i političkim interesima. U tom smislu zabrinjava činjenica da oba kandidata, pored potencijalnih manjkavosti u biografijama, povezuju i napori za rušenje krucijalne presude "Kovačević", ističe delegatkinja Obuća u Domu naroda koji se treba izjasniti o izboru sudija 16. januara.