Izrael i Iran uzajamno su se optuživali sinoć u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija da su glavna prijetnja miru na Bliskom istoku i pozvali VS da uvede sankcije, Izrael traži kažnjavanje Irana, a Iran Izraela.
"Maske su pale. Iran, glavni svjetski sponzor terorizma pokazao je svoje pravo lice remetilaca regiona i svijeta", rekao je izraelski ambasador pri UN Gilad Erdan na vanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti sazvanoj na njegovu inicijativu poslije iranskog napada bez presedana na Izrael.
On je rekao da "sada treba skinuti rukavice", i pozvao Vijeće sigurnosti da "djeluje".
Takođe je pozvao Vijeće sigurnosti da označi kao "terorističku organizaciju" Čuvare revolucije, iransku ideološku vojsku, i da uvede "sve moguće sankcije Iranu prije nego što bude prekasno".
On je posebno pomenuo mehanizam brzog ponovnog uvođenja međunarodnih sankcija članicama sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine, iz koga su SAD izašle 2018. Sankcije su poslije potpisivanja sporazuma ukinute Iranu u zamjenu za obavezu da neće sprovoditi nuklearne aktivnosti u vojne svrhe.
Zamjenik američkog ambasadora pri UN Robert Wood je rekao da članice Vijeća isgurnosti imaju kolektivnu odgovornost da osiguraju da Iran poštuje rezolucije VS i prekine kršenje Povelje UN. Rekao je da će SAD narednih dana sa drugim zemljama članicama razmotriti dodatne mjere koje bi mogle da se primjene da Iran snosi odgovornost u Ujedinjenim nacijama.
Prema izraelskoj vojsci, Iran je u noći od subote na nedjelju poslao više od 300 dronova, balističkih i krstarećih raketa na teritoriju Izraela, u napadu koji Izrael kaže da je u velikoj meri osujetio.
Iran je saopštio da je taj napad, nazvan "Pošteno obećanje" , odgovor na napad na iranski Konzulat u Damasku u Siriji 1. aprila za koji smatra Izrael odgovornim. Izrael nije ni potvrdio niti demantovao da je iza tog napada u kome je poginulo sedam članova iranskih Čuvara revolucije uključujući dvojicu visokih komandanata.
Iranski ambasador pri UN Amir Saeid Iravani je rekao da je Vijeće sigurnosti propustio da izvrši svoju dužnosti, vezano za napad na iranski Konzulat, i dodao da "pod tim uslovima" njegova zemlja nije imala "drugi izbor nego da primjeni svoje pravo na samoodbranu. On je rekao da Teheran ne želi eskalaciju ali da će odgovoriti na "svaku prijetnju ili agresiju".
"Vreme je da Vijeće sigurnosti preuzme svoju odgovornosti i suoči se sa istinskom prijetnjom za mir i međunarodnu sigurnost", rekao je on i pozvao Vijeće sigurnosti da preduzme "hitne kaznene mjere" - da natjera Izrael da prekine "genocid protiv stanovništva u Gazi".
Napad Irana na Izrael dogodio se više od šest mjeseci od početka izraelske ofanzive na Gazu pokrenute poslije napada palestinskog islamističkog Hamasa na izraelsku teritoriju 7. oktobra prošle godine.
Izrael je od iranske revolucije 1979. "zakleti neprijatelj" Irana, koji poziva na njegovo uništenje. Ali do sada Teheran se čuvao od direktnih napada na Izrael i dvije zemlje su se sukobljavale preko trećih strana kao što je libanski Hezbolah.
Većina članova Vijeća sigurnosti pozvalo je na "uzdržanost", kako bi se izbjegla nova eskalacija u regionu.
"Ni region ni svijet ne mogu sebi da priušte više rata", rekao je generalni sekretar UN Antonio Gutteres.
"Bliski istok je na ivici provalije. Stanovništvo u regionu suočava se sa pravom opasnošću od opšteg razarajućeg sukoba. Sada je momenat za deeskalaciju, sada je momenat da se pokaže maksimalna uzdržanost", rekao je Gutteres.
"Najvažnije je da se izbjegne svaka akcija koja bi mogla da dovede do veće vojne konfrontacije na više frontova na Bliskom istoku", dodao je generalni sekretar UN i osudio i iranski udar na Izrael i udar na iranski Konzulat u Damasku.
federalna.ba/Beta
