Masovna grobnica iz građanskog rata pretvara se u deponiju: Mještani u Salvadoru strahuju da će žrtve biti zatrpane smećem

Stanovnici sela San Francisco Ángulo, oko sat vožnje južno od glavnog grada Salvadora, protive se izgradnji deponije otpada na području za koje tvrde da predstavlja mjesto masovnih pogubljenja iz građanskog rata.

Prema njihovim navodima, ispod zemljišta na kojem su počeli građevinski radovi nalaze se posmrtni ostaci desetina civila ubijenih tokom vojnih operacija početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Dana 16. februara desetine policajaca stigle su u San Francisco Ángulo kako bi osigurale dolazak teške mehanizacije kompanije Cyeemsal, koja je angažirana na izgradnji deponije.

Mjesto zločina iz građanskog rata

Predsjednik mjesne zajednice Félix Laínez rekao je da je zajednica izgubila niz sudskih sporova kojima je pokušala zaustaviti projekt, dok se posljednja ustavna žalba nalazi pred Vrhovnim sudom.

„Jasno je da nećemo pronaći podršku ni u jednoj državnoj instituciji“, rekao je Laínez.

Odluka ombudsmena za ljudska prava iz 2018. godine dokumentirala je dvije vojne operacije provedene na tom području prije 45 godina.

Prva se dogodila 19. juna 1981. godine, kada su vojnici ispitivali, silovali i ubili grupu žena.

Druga operacija izvedena je 25. jula iste godine, kada je oko 25 naoružanih muškaraca upalo u kuće i otvorilo vatru, pri čemu je ubijeno oko 45 civila.

Većina žrtava bile su žene i djeca, a njihovi posmrtni ostaci još se ekshumiraju.

„Broj posmrtnih ostataka teško je utvrditi“

Profesor sociologije na Univerzitetu u Salvadoru Rafael Paz Narváez rekao je da je to područje tokom građanskog rata korišteno kao mjesto pogubljenja.

„Vojska, nacionalna garda, policija i odredi smrti koristili su Lomas de Ángulo kao mjesto pogubljenja zarobljenika. Broj posmrtnih ostataka vrlo je teško precizno utvrditi, ali je velik. Posmrtni ostaci nalaze se na mnogim mjestima“, rekao je.

Jedan bivši rukovalac bagerom, koji je želio ostati anoniman, tvrdi da je na početku radova pronašao šest grobnica.

U prvoj je, kako kaže, bilo najmanje tri tijela.

„Miris je bio kao na groblju“, rekao je.

Navodi da je isprva obilazio grobnice, ali mu je naređeno da posmrtne ostatke iskopa i ponovo zakopa.

Kada je drugi put dobio isto naređenje, odbio je i napustio gradilište.

Tvrdi i da su mu kasnije ponuđeni novac i posao ukoliko tužilaštvu izjavi da nikada nije vidio ljudske ostatke.

Zabrinutost zbog zagađenja okoliša

Planirana deponija, koju promovira udruženje 18 općina Los Nonualcos, trebala bi primati više od 265 tona čvrstog otpada dnevno.

Prema tehničkoj procjeni tla zasnovanoj na službenim podacima, lokacija se nalazi iznad važnog područja za prikupljanje podzemnih voda, s vrlo propusnim vulkanskim tlom koje bi moglo ubrzati zagađenje izvora vode kojima se koristi oko 1.750 porodica u 24 zajednice.

Stanovnici upozoravaju da obližnja postojeća deponija već zagađuje rijeku Salamar, koja se koristi za piće, navodnjavanje i svakodnevne potrebe.

Mještani navode da nikada nisu dali saglasnost za izgradnju deponije, iako lokalne vlasti tvrde suprotno.

„Ovdje niko ništa nije potpisao, niko nije pristao. Kako možemo biti saglasni kada se protiv toga borimo?“, rekao je Laínez.

Zajednica je podnijela više prijava državnim institucijama i ustavnu žalbu Vrhovnom sudu.

Nastavljaju pravnu borbu

Kompanija Cyeemsal saopćila je da sebe ne smatra direktno odgovornom za projekt, dok nadležne institucije nisu odgovorile na zahtjeve za komentar.

Nakon što je sud odbacio predmet protiv kompanije u postupku koji je trajao svega nekoliko minuta, predstavnici zajednice najavili su nastavak pravne borbe.

„Bili smo sretni ovdje. Ništa nam nije nedostajalo – vode, drva, ribe. Danas više nemamo ništa od toga“, rekao je Laínez.

„Ja imam više od 50 godina i živio sam svoj život. Ali pogledajte djecu u ovoj zajednici. Ako ovo ne zaustavimo, ovdje ih ne čeka ništa dobro“, prenosi The Guardian.

federalna.ba