Manje zahtjeva za azil u EU – pad od 23%

Zahtjevi za azil registrovani u zemljama Evropske unije (EU), Norveškoj i Švicarskoj u prvoj polovini 2025. godine pali su za 23 posto u poređenju s istim periodom prošle godine, saopćila je danas Agencija EU za azil.

To drastično smanjenje „teško se može objasniti političkim promjenama u EU“, koja je pod intenzivnim pritiskom da pooštri svoju politiku migracija, navodi se u izvještaju.

Pad je prije svega direktna posljedica smjene predsjednika Bashara al Assada u decembru 2024. godine, budući da su Sirijci bili vodeća nacionalnost među tražiocima azila u posljednjih deset godina.

Za samo nekoliko mjeseci, njihov broj je opao za dvije trećine. Venecuelanci su sada na prvom mjestu.

Francuska je primila najviše zahtjeva tokom tog perioda – oko 77.000, odmah ispred Španije i Njemačke. Ti zahtjevi uglavnom su dolazili iz Ukrajine, Afganistana i Demokratske Republike Kongo.

Oko 4,3 miliona Ukrajinaca koji bježe od ruske invazije također imaju koristi od privremene zaštite u EU – statusa koji se razlikuje od azila.

U prvoj polovini 2025. godine, oko 51% zahtjeva za azil podnijeli su državljani zemalja sa niskom stopom odobravanja (≤ 20%). Mnogi od tih zahtjeva mogli bi biti ubrzano obrađeni prema novim pravilima koja stupaju na snagu sredinom 2026. godine, iznosi Agencija. 

federalna.ba/Beta