Manifestacija 'Dan Arhiva i arhivske službe u BiH' okupila brojne arhiviste iz BH i regiona

U sklopu obilježavanja Dana nauke u FBiH i Dana Arhiva i arhivske službe u BiH, u četvrtak je u Mostaru otvorena dvodnevna manifestacija "Dan Arhiva i arhivske službe u Bosni i Hercegovini“, koja je okupila stručnjake i arhivske radnike iz BiH i regiona.

Manifestaciju je organizirao Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona u saradnji s Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke te arhivističkim udruženjima BiH i FBiH, a ona je počela radnim sastankom o digitalizaciji u arhivima BiH.

Po riječima direktora Arhiva HNK Amira Kadribegovića, predstavnici svih arhiva u BiH ovom manifestacijom žele da ukažu na važnost i značaj arhiva u bh. društvu, kao i na na važnost i značaj očuvanja bh. baštine i kulturno-historijskog nasljeđa.

- Arhivi u BiH već desetljećima rade u službi javnosti, čuvaju autentična svjedočanstva u društvu, institucijama i ljudima, a isto tako omogućuju pristup relevantnim informacijama, istraživačima i svim zainteresiranim građanima u BiH i velika su podrška obrazovanju, kulturi i nauci. Današnji savremeni arhivi trebaju da budu tehnološki osnaženi, dostupni i otvoreni kako bi mogli pratiti potrebe građana i stručne zajednice. U tom smislu želim poručiti da je jako potrebno da se ulaže u arhivsku infrastrukturu, u digitalizaciju i u profesionalni razvoj, jer je to jedini način na koji mi možemo kvalitetno da zaštitimo kulturno- historijsko naslijeđe BiH i ogromnu bogatu baštinu koju mi čuvamo te da možemo biti u skladu s vremenom u kojem živimo - naglasio je Kadribegovič.

 Dodao je kako je Arhiv HNK uspio da nabavi potrebnu tehničku opremu kako bi počeli s procesom digitalizacije arhivske građe.

- Taj proces je jako dug i jako složen zato što imamo jako puno građe, a koliko bi taj proces mogao trajati nije moguće tačno odrediti. Po nekim procjenama mi imamo oko osam kilometara građe i procjenjujemo da bi taj proces mogao trajati više godina. Međutim, u pitanju je megaprojekt koji je budućnost ne samo našeg, nego svih arhiva u BiH i nadam se da će sve moje kolege i iz drugih arhiva u BiH biti u prilici da u narednih barem pet godina urade digitalizaciju kako bi svim zainteresovanim bili dostupni na jedan vrlo brz i jednostavan način - istakao je direktor Arhiva HNK.

Zahvalio je svim arhivskim radnicima koji, kako je kazao, predano i stručno čuvaju baštinu BiH, te institucijama koje finansiraju i koje su osnivači arhiva u BiH, kao i partnerima koji ih podržavaju na ovom putu.

Predsjednik Udruženja arhivskih radnika u BiH i zamjenik direktora Arhiva Republike Srpske Vladan Vukliš kazao je kako je taj arhiv institucija koja je u ovom trenutku najdalje otišla u pogledu digitalizacije arhivske građe.

- Okupili smo zajedno kako bih imao priliku da ponudim i pokažem neka profesionalna i tehnička rješenja koja smo mi primijenili i u tom smislu da pomognemo kolegama iz drugih, nama srodnih sestrinskih ustanova da ta rješenja uz našu pomoć i primjenu - poručio je Vukliš.

Članica Upravnog odbora Udruženja arhivista u FBiH i ujedno direktorica Kantonalnog arhiva Travnik Spomenka Pelić podsjetila je kako je arhivska služba u BiH osnovana 1947 godine, najkasnije od svih bivših republika bivše države Jugoslavije.

- Od arhivske službe i svih nas u BiH traži se da budemo na nivou Evrope i svijeta, a ja želim da ukažem na to da smo mi imali rat, da smo deset godina stajali na mjestu gdje su ljudi išli dalje od nas. Tako da nemojte puno očekivati od nas i kad je u pitanju digitalizacija, jer mi moramo srediti arhivske fondove, oni su dosta nesređeni, a osim toga većina arhiva nema ni prostor za smještaj arhivske građe - naglasila je Pelić. 

O važnosti arhiva i predanosti arhivskih radnika govorio je i direktor Arhiva Tuzlanskog kantona i član Upravnog odbora Udruženja arhivista u FBiH Omer Zulić.

- Arhivi su najznačajnije institucije u jednoj državi, kako za državu tako i za društvo u cjelosti i svi procesi u društvu direktno se reflektuju na rad arhiva i arhivske službe BiH. Arhivskih radnika u BiH je jako malo, ali zahvaljujući njihovoj stručnosti i požrtvovanosti te njihovom entuzijazmu urađeno je jako puno toga na zaštiti arhivske građe - ocijenio je Zulić.

U sklopu ove manifestacije danas je predstavljena monografija "Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona 1954–2024“, dok će sutra biti upriličena svečana dodjela nagrada i priznanja Arhiva HNK.

federalna.ba/Fena