Manastir Žitomislić – duhovni centar pravoslavnih vjernika u dolini Neretve
Manastir Žitomislić posvećen Blagovještenju Presvete Bogorodice stoljećima je čuvar kulturno povijesnog bogatstva i tradicije tamošnjeg srpskog stanovništva. Datira iz šesnaestog stoljeća, od kada je manastirsko bratstvo stjecalo veliko blago u ikonama i knjigama. Posljednja rekonstrukcija je završena 2005. godine i danas je manastir ponovno pod zaštitom države.
Duhovno središte pravoslavaca u dolini Neretve - Manastir Žitomislić je i uoči ovoga Vaskrsa bio mjesto molitve, posta i pronalaska duhovnog mira. Manastirski monasi danima održavaju bogosluženja Velikog tjedna i pomažu vjernicima da se kroz svetu ispovijed pripreme za najveći kršćanski blagdan.
“Vaskrs je praznik nad praznicima, svi događaji koje slavimo prije, Isusovo rođenje, unošenje u hram, svi ti događaji su usmjereni Vaskrsu, da nema Vaskrsa oni ne bi imali svoj konačni smisao”, ističe Danilo Pavlović, iguman Manastira Žitomislić.
Smisao je, poručuje iguman Danilo, rasti u duhovnosti što u današnjem ubrzanom načinu života često nije lako:
“Iako imamo mnoge mogućnosti i sredstva za komunikaciju, ostajemo lišeni jedni drugih i mislim da je to osnovna kriza našeg vremena. S druge strane, naše vrijeme ima i određne prednosti, to je ono što nam Bog daje, živimo u vremenu savremenih tehnologija koje mogu da koriste čovjeku i tu se pokazuje da je sve u našem izboru.”
U našem izboru je, dodaje, i kako živjeti i surađivati s drugima. Pravoslavna zajednica u Mostaru nije velika u odnosu na prijeratno vrijeme. Na svoja ognjišta se vratilo oko deset posto stanovništva spremni da u miru i uzajamnom poštovanju žive sa svojim susjedima.
“Ljudi su spremni da žive zajedno s druga dva naroda, i ono što vrlo često i u medijima ponavljam komunicirajući sa svojom zajednicom i sa zajednicom ljudi koji žive oko nas - katolicima i muslimanima, ljudi su spremni za suživot. Nije istina, lažu nas političari kada kažu da radi svojih interesa potenciraju na tome da mi ne možemo živjeti skupa”, poručuje iguman Danilo.
U želji za izgradnjom kulture mira i dijaloga, u okviru manastira je prije pet godina otvoren muzej u kojem je izloženo kulturno, povijesno i duhovno bogatstvo. Stoljećima su ga monasi ovog manastira čuvali, što kroz burnu povijest nije bilo jednostavno. Primjerice, crkvenu knjigu iz 14. stoljeća ili ikonu Bogorodice „Umiljenje“, koja je jedna od četiri takve u svijetu.
“Ljudi koji se bave ovim poslom su nam rekli da se najvjerojatnije radi o slikaru Andreju Ricosu, čuvenom slikaru iz tog vremena, da postoje neke karakteristike na ikoni koje ukazuju na to, a mi smo u procesu da to i potvrdimo”, kaže Irina Kolak Mandić, direktorica Fondacije Muzeja Žitomislić.
U muzejskoj kolekciji, koja je svakodnevno dostupna posjetiteljima i turistima, a u ovo blagdansko vrijeme na poseban način i brojnim hodočasnicima, ikone su srpskih, ruskih i grčkih majstora, rukopisne knjige te crkveno ruho i liturgijski predmeti. Muzej i cijeli kompleks manastira predstavljaju duhovnu oazu u kojoj se radost blagdana dijeli sa susjedima. Stoga je manastir i ovoga Vaskrsa, ali i u sve dane, mjesto otvoreno za svakoga.
federalna.ba