Maloljetnički brakovi u BiH: Iza 'tradicije' prisila i trgovina djecom
Maloljetnički brakovi u Bosni i Hercegovini ozbiljan su društveni problem, koji predstavlja oblik trgovine ljudima. Iako se često posmatraju kao dio tradicije ili običaja u pojedinim zajednicama, stručnjaci upozoravaju da se iza takvih brakova nerijetko kriju prisila, ekonomska korist i različiti oblici iskorištavanja djece.
U brojnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, naročito u ekonomski i društveno ugroženim sredinama, maloljetnički brakovi i dalje postoje kao duboko ukorijenjena praksa. Iako se često pravdaju tradicijom, iza takvog objašnjenja stoje složeni faktori poput siromaštva, niskog nivoa obrazovanja, rodne neravnopravnosti i snažnog društvenog pritiska.
"U proteklih pet godina prijavili smo više od 25 slučajeva. Ove godine smo također prijavili jedan slučaj gdje smo uspjeli zajedno sa Centrom socijalnih rad vratiti djevojčicu iz inostranstva, odnosno iz susjedne Srbije", govori Dragan Joković, direktor UG Otaharin.
Institucije na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina intenzivirale su aktivnosti na suzbijanju ovog problema. Zakonski okvir prepoznaje maloljetničke brakove kao potencijalni oblik trgovine ljudima, ipak, praksa pokazuje da je izazov i dalje veliki.
"2024. godine na nivou BiH bilo je 37 identifikovanih žrtava, od toga 25 djece. Za prvih šest mjeseci, 2025, imali smo 41 identifikovanu žrtvu, a čak 40 djece", ističe Dragana Petrović, predstavnica Fondacije Lara.
"Mi smo slali prijave, međutim, nekog sudskog epiloga nije bilo, pogotovo ne u kategorisanju ovog krivičnog dijela kao trgovine ljudima. To je također jedan od ozbiljnih propusta u našem sistemu, jer se vrlo često ova djela kategorišu kao zanemarivanje djece ili zlostavljanje djece ili zloupotreba, međutim, to je krivično djelo trgovine djecom jer se ti ugovoreni brakovi sklapaju iz nekakvog drugog interesa i djeca ne mogu sklopiti brakove niti uz pristanak roditelja, niti u bilo kojom članu našeg zakona", kategoričan je Joković.
UNICEF navodi da svake godine oko 12 miliona djevojčica širom svijeta stupi u brak prije punoljetstva, što predstavlja teško kršenje osnovnih prava djeteta. Iako zakon u Bosni i Hercegovini ne dozvoljava sklapanje braka prije punoljetstva, praksa pokazuje da je ovaj problem i dalje prisutan.
federalna.ba