Mala kulturna revolucija u Kaknju
Muzej Kakanj najmlađi je u BiH. No, za samo 5 godina selektirao je i formirao pet stalnih postavki. Brojni artefakti svjedoče o vrijednom kulturnom naslijeđu ovog industrijskog kraja.
U vrijeme kada institucije kulture, posebno muzejske, nastoje da novim praksama i načinima rada obnove svoju ulogu i zadatak, u Kaknju se dešava mala kulturna revolucija. Ne samo da su osnovali muzej nego su za kratko vrijeme proširili zbirke i formirali postavke, usmjereni na očuvanje lokalnog naslijeđa i edukacije.
“Mislim da ovo što smo sada daleko proizlazi kao posljedica neznanja i manjka edukacije“, kaže Amra Vejspahić, kustosica Muzeja Kakanj.
U tome i vide svoju ulogu, da ukažu na važnost izučavanja historije, s fokusom na srednji vijek, da bismo bolje shvatili sadašnjost.
“Da odmaknemo od političke svakodnevice, da vidimo da isticanje granica, različitosti među narodima je možda nešto što nas je uhvatilo u modernoj historiju, a što ne bi trebalo da se ističe”, objašnjava kustosica.
Osim historijske zbirke, posjeduju i arhivsku, te arheološku, industrijsku, numizmatičku i etnološku postavku. Uz eksponate koji oslikavaju historiju industrijskog razvoja Kaknja, sadrže i predmete iz perioda od 1992. do 1995. godine, koje su donirali građani.
“Muzej je otvoren sa svega dvije postavke – etnološka i industrijska. Sudjelovali su građani, donirali predmete te smo otvorili još tri stalne postavke”, dodaje Vejspahić.
Ulaganje u kulturu za Kakanj je prioritet i na iznimno važnom polju edukacije, progresa te mogućnosti ekonomskoj razvoja u sferi kulturnog turizma.
federalna.ba