Maduro i supruga Cilia stigli pred sud: Teške optužbe za narkoterorizam, korupciju i saradnju s kartelima

Svrgnuti predsjednik Venecuele Nicolas Maduro trebao bi se danas prvi put pojaviti pred američkim sudom zbog optužbi za narkoterorizam, na koje se administracija predsjednika Donalda Trumpa pozvala da bi opravdala njegovo hapšenje i dovođenje u New York.

Očekuje se da će se Maduro i njegova supruga u podne pojaviti pred sudijom na kratkom, ali obaveznom ročištu, koje će vjerovatno označiti početak dugotrajne pravne bitke o tome da li mu se može suditi u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Par je rano jutros, pod jakom oružanom pratnjom, prebačen iz zatvora u Bruklinu, gdje su bili pritvoreni, u sudnicu na Menhetnu.

Transport je obavljen brzo. Kolona vozila s Madurom napustila je zatvor oko 7.15 ujutro i uputila se ka obližnjem sportskom terenu, gdje se Maduro polako uputio prema helikopteru koji ga je čekao. Letjelica je preletjela njujoršku luku i sletjela na heliodrom na Manhattenu, gdje je Maduro, vidno šepajući, ukrcan u oklopno vozilo. Nekoliko minuta kasnije, kolona vozila organa reda ušla je u garažu sudskog kompleksa, tik iza ugla one u kojoj je Donald Trump 2024. godine osuđen zbog falsifikovanja poslovnih evidencija.

Riječ je o jednom od najozbiljnijih i politički najosjetljivijih sudskih procesa u posljednjim decenijama, koji bi mogao imati dalekosežne posljedice po odnose između Sjedinjenih Američkih Država i Venezuele, ali i po međunarodnu borbu protiv organiziranog kriminala.

Optužnica, koju je podiglo Tužilaštvo za južni distrikt New Yorka (SDNY), tereti Madura i više visokih zvaničnika njegove administracije da su više od 25 godina sistematski zloupotrebljavali svoje državne funkcije kako bi pretvorili Venezuelu u ključnu tranzitnu tačku za krijumčarenje velikih količina kokaina u Sjedinjene Američke Države.

„Država kao narko-aparat“

Prema navodima iz optužnice, Maduro i njegovi saveznici su, koristeći institucije države, „korumpirali nekada legitimne državne strukture“ i stavili ih u službu međunarodnih narko-kartela. Američko Ministarstvo pravde tvrdi da su venezuelanski lideri osiguravali policijsku i vojnu zaštitu, logističku podršku i političko pokriće kriminalnim organizacijama poput meksičkog Sinaloa kartela i transnacionalne kriminalne grupe Tren de Aragua.

Zauzvrat su, navodi se, članovi tih organizacija slali ogromne finansijske iznose visokopozicioniranim državnim funkcionerima u Venezueli, koji su im omogućavali nesmetano djelovanje, sigurne rute za transport droge i zaštitu od domaćih i međunarodnih istraga.

Američke vlasti tvrde da je Maduro bio ključna figura u tom sistemu, koji se u optužnici opisuje kao svojevrsna „narko-država“ u kojoj su politička moć i organizirani kriminal duboko isprepleteni.

Prodaja diplomatskih pasoša i letovi pod zaštitom države

Među konkretnim djelima koja se Maduru stavljaju na teret nalazi se i prodaja venezuelanskih diplomatskih pasoša poznatim narkotrafikantima, čime im je omogućeno da se slobodno kreću preko granica i izbjegnu kontrole.

Optužnica dalje navodi da je Maduro koristio diplomatske letove i državnu logistiku kako bi se novac zarađen od prodaje droge u Meksiku vraćao u Venezuelu pod diplomatskim pokrićem, bez straha od zapljene ili kontrole. Prema američkim istražiteljima, ti letovi su služili kao ključni kanal za „pranje“ prihoda od narkotika i njihovo pretvaranje u političku i ličnu moć.

Četiri teške tačke optužnice

Nicolás Maduro se tereti po četiri ključne tačke:

• zavjera za narkoterorizam,

• zavjera za uvoz kokaina u Sjedinjene Američke Države,

• posjedovanje mitraljeza i destruktivnih naprava,

• zavjera za posjedovanje mitraljeza i destruktivnih naprava.

Američko tužilaštvo tvrdi da je Maduro svjesno koristio oružane grupe i nasilje kako bi zaštitio narko-operacije i zastrašio protivnike, uključujući političke disidente, novinare i članove sigurnosnih struktura koji nisu bili lojalni režimu.

Optužbe i protiv prve dame

Posebnu pažnju izazvale su optužbe protiv Cilie Flores, supruge venezuelanskog predsjednika, koja je po prvi put direktno obuhvaćena ovom optužnicom. Prema navodima američkih tužilaca, Flores je optužena za naređivanje otmica i ubistava, kao i za primanje mita još 2007. godine.

Navodi se da je tada primila novac kako bi organizirala sastanak između poznatih trgovaca drogom i direktora Nacionalne kancelarije za borbu protiv droga Venezuele, čime je omogućila kriminalnim grupama direktan pristup vrhu državnog aparata zaduženog za suzbijanje narkotika.

Američko Ministarstvo pravde tvrdi da su ove radnje bile dio šireg obrasca djelovanja u kojem su najviši državni zvaničnici aktivno učestvovali u kriminalnim aktivnostima, a ne samo ih tolerisali.

Nastavak procesa započetog 2020. godine

Važno je istaći da ovo nije prvi put da se Nicolás Maduro suočava s ovakvim optužbama. Ista kancelarija Tužilaštva za južni distrikt New Yorka podigla je protiv njega optužnicu još 2020. godine, sa identičnim osnovnim tačkama.

Međutim, nova, ažurirana optužnica, koja je objavljena u subotu, donosi dodatne detalje, proširuje vremenski okvir optužbi i uključuje nove suoptužene, među kojima je i prva dama Venezuele. Tužioci navode da su tokom proteklih godina prikupili dodatne dokaze, svjedočenja i finansijske tragove koji potkrepljuju njihove tvrdnje.

Političke i međunarodne implikacije

Slučaj protiv Madura i Flores dolazi u trenutku izrazitih političkih tenzija u Latinskoj Americi, ali i u kontekstu pokušaja djelimične normalizacije odnosa između Washingtona i Caracasa, posebno u vezi s energetskim pitanjima i sankcijama.

Analitičari upozoravaju da bi ovaj proces mogao dodatno destabilizirati unutrašnju političku situaciju u Venezueli, ali i otežati diplomatske napore SAD-a u regiji. Istovremeno, američke vlasti poručuju da se radi o pravosudnom, a ne političkom procesu, te da niko, bez obzira na funkciju, ne može biti iznad zakona.

Šta slijedi?

Tokom dana očekuje se formalno čitanje svih tačaka optužnice pred sudom na Manhattanu, nakon čega će biti poznato više detalja o daljem toku postupka, uključujući eventualne zahtjeve za pritvor, izjašnjavanje optuženih o krivnji i raspored narednih ročišta.

Bez obzira na ishod, slučaj protiv Nicolása Madura i Cilie Flores već sada se smatra jednim od najznačajnijih procesa protiv jednog aktuelnog šefa države u modernoj historiji SAD-a – procesom koji bi mogao redefinirati granice međunarodne pravde i odgovornosti političkih lidera.

federalna.ba/The Guardian