Maduro će pokušati osporiti suđenje u SAD-u; pravni presedani mu ne idu u prilog

Svrgnuti venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro pokušat će u srijedu uvjeriti američki sud da odbaci optužnicu protiv njega za trgovinu drogom, pozivajući se na imunitet šefa države i okolnosti pod kojima ga je američka vojska zarobila u Venezueli.

Maduro (63), koji se izjasnio da nije kriv, mogao bi tako testirati više od jednog stoljeća američke sudske prakse prema kojoj navodno kršenje međunarodnog prava ili međunarodnih sporazuma nije dovoljan razlog za odbacivanje krivične optužnice.

Njegov advokat Barry Pollack tvrdi da Maduro kao šef suverene države uživa imunitet od krivičnog gonjenja, a doveo je u pitanje i zakonitost njegovog zarobljavanja tokom američke vojne operacije u Venezueli 3. januara.

Šest američkih stručnjaka za međunarodno i krivično pravo reklo je Reutersu da se Maduro suočava s teškom pravnom borbom pred sudijom američkog Okružnog suda Alvinom Hellersteinom na Manhattanu.

Ključno pitanje: da li je Maduro bio šef države

Međunarodno pravo u pravilu štiti aktuelne šefove država od krivičnog gonjenja pred sudovima drugih zemalja. Međutim, u Madurovom slučaju ključno pitanje bit će da li ga američki sud uopće smatra legitimnim predsjednikom Venezuele.

Američki sudovi u takvim sporovima uglavnom se oslanjaju na stav izvršne vlasti, a Washington Madura ne priznaje kao predsjednika Venezuele od 2019. godine.

– U nekoliko slučajeva u kojima se ovo pitanje pojavilo, sudovi su odluku izvršne vlasti da podigne optužnicu u suštini tretirali kao odluku da imunitet ne postoji – kazala je Chimène Keitner, profesorica prava na University of California, Davis i bivša pravnica američkog State Departmenta.

Pravni stručnjaci ukazuju i na slučaj bivšeg panamskog lidera Manuela Noriege, kojeg je američka vojska zarobila i dovela u Miami zbog optužbi za trgovinu drogom. Savezni sud je 1990. odbacio njegov zahtjev za imunitet jer zvanično nije obavljao funkciju predsjednika.

Sud bi mogao uzeti u obzir i stav sadašnjih vlasti Venezuele, koje predvodi Madurova bivša potpredsjednica Delcy Rodriguez. Njena vlada ranije je Madura nazivala legitimnim predsjednikom i zahtijevala njegov povratak, ali su vlasti u posljednje vrijeme pojačale saradnju s administracijom Donalda Trumpa.

Način zarobljavanja vjerovatno neće zaustaviti suđenje

Maduro bi mogao tvrditi i da optužnicu treba odbaciti jer je njegovo zarobljavanje bilo protivno sporazumu o izručenju između SAD-a i Venezuele.

Ipak, američki sudovi već dugo primjenjuju pravno načelo prema kojem način na koji je optuženi doveden u zemlju ne sprečava njegovo krivično gonjenje.

Takva praksa datira još iz 1886. godine, kada je Vrhovni sud SAD-a odbacio žalbu službenika banke iz Chicaga koji je pobjegao u Peru, odakle ga je privatni detektiv prisilno vratio u SAD.

Vrhovni sud potvrdio je isti princip 1992. godine u slučaju meksičkog ljekara koji je otet i doveden u SAD zbog optužbi povezanih s narkokartelima.

U memorandumu iz decembra 2025. godine, Ured za pravno savjetovanje američkog Ministarstva pravde pozvao se upravo na te presedane, zaključujući da prisilno zarobljavanje Madura ne bi trebalo ugroziti njegovo krivično gonjenje.

Gary Lincenberg, bivši pravnik Ministarstva pravde, upozorio je da takve operacije ipak mogu narušiti odnose s drugim državama, čak i ako ne predstavljaju prepreku za nastavak krivičnog postupka u SAD-u.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.