Mađarska blokirala stav o proširenju EU

Mađarska je danas spriječila Vijeće za opće poslove Evropske unije da usvoji godišnji stav o politici proširenja EU.

Ministrica za evropske poslove Danske, koja trenutno predsjedava Vijećem EU, Marie Bjerre, izjavila je tokom sastanka u Briselu da je vlada premijera Viktora Orbana blokirala dokument jer ne želi da se u njemu istovremeno podrži pozitivna ocjena napredovanja Ukrajine ka članstvu u EU, iako takvu ocjenu podržavaju sve ostale države članice.

„Dvadeset šest zemalja članica pokazuje snažnu podršku Ukrajini, a Ukrajina ispunjava ono što se od nje traži“, rekla je Bjerre, dodajući da je „formulacija o Ukrajini fer i prikladna“.

Njemački državni ministar za Evropu, Günter Krichbaum, kritikovao je ponašanje Mađarske kao „sve destruktivnije“, ocijenivši da vlada u Budimpešti „koči Evropsku uniju“.

Veto Mađarske znači da Ukrajina trenutno ne može da se nada formalnim rundama pregovora o planiranom pristupanju EU.

Međutim, danska ministrica Bjerre naglasila je da proces pristupanja ipak napreduje, jer se rad već odvija na neformalnom nivou.

„To znači da se Ukrajini daju konkretne smjernice o tome kako treba provoditi reforme, šta treba postići i kakve rezultate većina država članica očekuje“, rekla je ona.

Dodala je da bi Ukrajina mogla vrlo brzo napredovati ka članstvu u EU ukoliko bi Mađarska odustala od veta.

Mađarska vlada svoje protivljenje ukrajinskom pristupanju EU opravdava velikim finansijskim zahtjevima te zemlje, kao i tvrdnjama da je mađarska manjina u Ukrajini dovedena u nepovoljan položaj.

Premijer Viktor Orban dodatno upozorava da bi pristupanje Ukrajine EU moglo „uništiti mađarsku privredu“, zbog čega se ne očekuje ukidanje blokade prije izbora u Mađarskoj narednog proljeća.

Proširenje EU i Zapadni Balkan

Osim dijela koji se odnosi na Ukrajinu, deklaracija EU o procesu proširenja trebala je sadržavati i stavove o napretku i zastojima šest partnera sa Zapadnog Balkana, kao i Turske, Moldavije i Gruzije.

Prema najnovijoj analizi Evropske komisije, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pristupanja EU te je ocijenjena kao sposobna da završi pregovore do kraja 2026. godine, ukoliko zadrži sadašnji tempo reformi. Za Albaniju se smatra mogućim da pregovore o pristupanju završi do kraja 2027. godine.

Državna sekretarka u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreja Metelko-Zgombić izjavila je novinarima u Briselu da, „nažalost, Vijeće nije bilo u mogućnosti da usvoji tekst zaključaka o proširenju, jer jedna država članica nije dala saglasnost“.

„Međutim, ostali zaključci su utvrđeni i Hrvatska ih pozdravlja, jer sadrže niz poruka ohrabrenja i podrške proširenju zasnovanom na zaslugama“, kazala je ona.

Zaključci su pripremljeni na osnovu godišnjeg izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja kandidata, a formalno će biti usvojeni na Samitu EU 18. i 19. decembra.

Metelko-Zgombić je naglasila da će samit Evropskog vijeća u četvrtak, 18. decembra, biti izuzetno važan, te da će lideri EU morati donijeti niz „izuzetno važnih odluka“.

Ministri za evropske poslove država članica EU raspravljali su danas na sastanku Vijeća za opće poslove (GAC) u Briselu o zaključcima o politici proširenja, u kojima se, između ostalog, Srbija podsjeća da će tempo njenog približavanja EU i dalje zavisiti od napretka u oblasti vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom.

federalna.ba/Beta