Ljekari u Gazi: Primorani smo ostaviti pacijente da od boli vrište satima

Ljekari širom Gaze su za BBC opisali stanja i uslove u kojima rade: operisanje pacijenata bez anestezije, vraćanje ljudi s hroničnim bolestima i liječenje zagnojenih rana ograničenim medicinskim zalihama. "Zbog nedostatka lijekova protiv bolova ostavljamo pacijente da vrište satima i satima", rekao je jedan za BBC.

Svjetska zdravstvena organizacija je za stanje zdravstvene zaštite u Gazi rekla da se to riječima ne može opisati. Rečeno je da 23 bolnice u Gazi uopće ne funkcionišu od nedjelje - 12 djelimično radi, a jedna minimalno. Zdravstvena agencija je saopćila da su zračni napadi i nedostatak zaliha "iscrpili sistem koji već nema dovoljno resursa".

Izraelske odbrambene snage (IDF) uporno navode da Hamas "sistematski koristi bolnice i medicinske centre za svoje terorističke aktivnosti". U izjavi za BBC, navodi se da IDF "nije 'napadao' bolnice, već da je ušao u određena područja... [da] neutralizira Hamasovu infrastrukturu i opremu i uhapsi Hamasove teroriste, djelujući pri tom s velikim oprezom". Rečeno je da dopuštaju humanitarnu pomoć u Gazi, uključujući medicinske potrepštine.

Humanitarne organizacije, uključujući WHO kažu pak da je došlo do "ponovljenih ograničenja i odbijanja pristupa".

Upozorenje: Ovaj članak sadrži detalje koje bi neke čitatelje mogle uznemiriti

Mnoge bolnice u Gazi su pretrpane i imaju ograničenu opremu, kažu zdravstveni radnici. Postoje izvještaji da neke bolnice u južnoj Gazi rade sa preko 300% svoje popunjenosti.

U Gazi su uspostavljene četiri terenske bolnice sa 305 kreveta zajedno, navodi WHO-u.

U nedjelju je rečeno da je bolnica Nasser u južnoj Gazi nakon napada izraelskih snaga posljednja ustanova koja je prestala da radi,.

IDF je u nedjelju navečer saopštila da je u bolnici pronašla oružje, kao i lijekove sa imenima i fotografijama talaca, te da je uhapsila "stotine terorista" koji su se tamo skrivali. "Hamas nastavlja da dovodi najugroženije građane Gaze u ozbiljnu opasnost ciničnim korištenjem bolnica za teror", naveli su ranije za BBC. Osoblje obližnjih bolnica tvrdi da ih je operacija u Naseru dodatno opteretila.

Yousef al-Akkad, direktor Evropske bolnice u Gazi u južnom gradu Khan Younis, opisao je trenutnu situaciju tamo kao "najgoru s kojom smo se suočili od početka rata". "Ova situacija je prije bila teška, pa šta mislite kako je, nakon što smo primili još hiljade onih koji su raseljeni i sada borave u hodnicima i javnim površinama?" Rekao je da bolnica nema dovoljno kreveta za pacijente kojima je bilo potrebno liječenje, pa je osoblje postavljalo limove preko metalnih okvira i drveta, ali i ostavljalo "mnoge pacijente na pod bez ičega".

Drugi liječnici iz cijelog pojasa Gaze opisali su slične situacije. "Čak i ako postoji neko sa srčanim zastojem ili srčanim problemima, mi ga stavljamo na pod i počinjemo tu raditi sa njima", rekao je dr. Marwan al-Hams, direktor Rafahove bolnice Muhamed Jusuf al-Najjar.

Politički komitet Hamasa imenuje direktore javnih bolnica u Gazi. U nekim slučajevima, ovi direktori su bili na tom mjestu prije nego što je Hamas preuzeo kontrolu nad pojasom. Doktori kažu da se bore da rade s ograničenim medicinskim zalihama. "Ne možemo pronaći ni kap kiseonika", rekao je jedan za BBC. „Nedostaju nam anestetici, zalihe za intenzivnu terapiju, antibiotici i u konačnici lijekovi protiv bolova“, rekao je dr. al-Akkad. "Ima mnogo ljudi koji su bili teško opečeni... mi nemamo odgovarajuće lijekove protiv bolova za njih."

Jedan doktor je potvrdio da se operacije odvijaju bez anestezije.

Tim WHO je naveo da je nedavno sreo sedmogodišnju djevojčicu u Evropskoj bolnici u Gazi koja je patila od opekotina na 75 posto površine tijela, ali nije mogla primiti lijekove za ublažavanje bolova zbog nedostataka u zalihama. Dr Mohamed Salha, vršilac dužnosti direktora bolnice Al-Awda u sjevernoj Gazi govori i o tome da su ljudi tamo prevezeni na liječenje na magarcima i konjima. "Katastrofa je kada rane pacijenata trunu, jer su rane otvorene više od dvije ili tri sedmice", rekao je on. Dodao je i da su tamošnji ljekari zbog nestašice struje radili operacije uz svjetlost baklji.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije navode da u Gazi ima oko 20.000 zdravstvenih radnika, ali da većina ne radi "jer se bore da prežive i brinu o svojim porodicama". Dr al-Akkad je rekao da je broj osoblja i volontera u njegovoj bolnici porastao, dijelom zbog ljudi raseljenih iz drugih područja koji su došli u pomoć. Međutim, dodao je i da to nije dovoljno kako bi se nosili sa obimom pacijenata i vrstama povreda koje su zadobili. Nakon bombaških napada, rekao je da povrijeđeni dolaze u bolnicu "izgledajući kao kofta" - jelo sa mljevenim mesom.

"Ista osoba dolazi sa povredama mozga, slomljenim rebrima, slomljenim udovima, a ponekad i s gubitkom oka... svaku povredu koju možete zamisliti, možete je vidjeti u našoj bolnici."

Kaže i da bi samo jednom pacijentu moglo biti potrebno pet ili više doktora specijalista da se izbore sa nizom povreda koje imaju. Neki od doktora koji su nastavili da rade odvojeni su od svojih porodica. "Odvojen sam od porodice više od tri mjeseca i tako čeznem da ih zagrlim", rekao je dr Salha u sjevernoj Gazi, čija je porodica potražila sigurnost na jugu. “Utjeha mi je što sam ovdje i služim djeci, ženama i starcima u pružanju zdravstvene zaštite i spašavanju njihovih života.”

Doktori su za BBC rekli da su ljudi u Gazi sa hroničnim bolestima "platili veliku cijenu".

"Iskreno, nemamo krevete za njih niti bilo kakav potencijal da ih pratimo", rekao je dr al-Akkad. Za svakoga ko radi dijalizu četiri puta sedmično, sada to radi jednom sedmično. Ako je radio 16 sati sedmično, sada će to biti jedan sat."

Neke žene rađaju u šatorima bez medicinske podrške, dok bolnice u kojima još ima babica kažu da imaju ograničen kapacitet.

"Na jednom odjeljenju čovjek umre, a na drugom odjeljenju se rađa novi život. Djeca se rađaju i za njih nema mlijeka. Bolnica obezbjeđuje jednu kutiju mlijeka za svako dijete", rekao je dr Salha.

Ljudi dolaze u bolnice sa bolestima koje su se proširile u prenaseljenim i nehigijenskim uslovima. "Postoje bolesti za koje ne možemo pronaći nikakav lijek", kaže 54-godišnji Abu Khalil, koji je raseljen u Rafah u južnoj Gazi. „Desi se da izađemo u zoru kako bi stali u red za lijekove, a ispred je možda već 100 ljudi koji čekaju. Vratite se kući praznih ruku."

federalna.ba/BBC