Lideri Evrope i Kanade razgovarali o američkim mirovnim naporima za okončanje rata u Ukrajini

Evropski lideri, kojima se pridružio i lider Kanade, razgovarali su danas o mirovnim naporima predvođenim Sjedinjenim Američkim Državama za okončanje gotovo četvorogodišnjeg rata između Rusije i Ukrajine. Razgovori su se odvijali usred napetosti između Moskve i Kijeva zbog ruskih tvrdnji o masovnom ukrajinskom napadu dronovima na rezidenciju Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, što Ukrajina demantuje.

Ko je prisustvovao sastanku?

Virtuelni sastanak okupio je evropske lidere, kanadskog premijera Marka Carneya, šefove evropskih institucija i generalnog sekretara NATO Marka Ruttea, izjavio je poljski premijer Donald Tusk koji je također učestvovao.

Tusk je nakon sastanka poljske vlade rekao da je „mir na vidiku“.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen napisala je na mreži X da je razgovor sa evropskim liderima bio dobar i fokusiran na podršku Ukrajini, njenu sigurnost i rekonstrukciju zemlje.

Good discussion today with European leaders on our support to Ukraine, its security, and the reconstruction of the country.

Ultimately, the prosperity of a free Ukrainian state lies in the accession to the EU.

It’s also a key security guarantee in its own right.

Accession…

— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) December 30, 2025

„Na kraju, prosperitet slobodne ukrajinske države leži u pristupanju EU. To je također ključna sigurnosna garancija sama po sebi“, dodala je von der Leyen.

Ona je naglasila da pristupanje Uniji ne donosi koristi samo zemljama koje ulaze u nju, već da cijela Evropa od toga profitira, kako pokazuju talasi proširenja jedan za drugim.

Povezanost sa SAD-om i mirovnim procesom

Ovo je bio prvi sastanak evropskih lidera otkako je predsjednik SAD-a Donald Trump primio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na Floridi. Trump je nakon razgovora izjavio da su Ukrajina i Rusija „bliže nego ikad“ mirovnom sporazumu, iako je priznao da prepreke koje nisu završene i dalje mogu spriječiti dogovor.

„Pomijeramo mirovni proces naprijed“, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz koji je učestvovao u sastanku. Dodao je da se „transparentnost i poštenje sada zahtijevaju od svih, uključujući Rusiju“.

Rasprava o navodnom napadu dronovima

Direktno pominjanje Rusije uslijedilo je nakon što su ruski i ukrajinski zvaničnici razmijenili optužbe oko navoda da je Ukrajina u noći između nedjelje i ponedjeljka pokušala napasti Putinovu rezidenciju u Novgorodskoj oblasti sa 91 dronom dugog dometa. Ukrajina je to demantovala, a tvrdnje i demantiji prijete da poremete mirovne napore.

„Ne sviđa mi se to. To nije dobro“, izjavio je Trump nakon telefonskog razgovora s Putinom.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrii Sybiha‎ izjavio je da Rusija nije osigurala nikakve vjerodostojne dokaze za svoje tvrdnje. „Takav napad se nije dogodio“, napisao je na mreži X.

Almost a day passed and Russia still hasn’t provided any plausible evidence to its accusations of Ukraine’s alleged “attack on Putin’s residence.” And they won’t. Because there’s none. No such attack happened.

We were disappointed and concerned to see the statements by Emirati,…

— Andrii Sybiha 🇺🇦 (@andrii_sybiha) December 30, 2025

Sibiha je podsjetio da Rusija ima dugu historiju lažnih tvrdnji i spomenuo demantije Kremlja pred početak invazije na Ukrajinu 24. februara 2022.

Zelenski je jučer rekao da su ovi navodi „još jedna laž“ Moskve s ciljem sabotiranja mirovnih napora.

Portparol Kremlja Dmitry Peskov odgovorio je da je navodni ukrajinski napad imao za cilj „zaustaviti napore predsjednika Trumpa da promoviše mirno rješenje“ rata.

Tokom rata Rusija i Ukrajina su razmjenjivale optužbe o napadima koji nisu mogli biti nezavisno potvrđeni zbog borbenih dejstava.

Peskov nije rekao da li će Moskva pružiti fizičke dokaze napada, navodeći da je to pitanje za rusku vojsku. „Ne mislim da su potrebni bilo kakvi dokazi ovdje“, dodao je.

Novgorod – zvanična rezidencija i vojni značaj

U poljoprivrednoj oblasti Novgorod nalazi se jedna od zvaničnih rezidencija predsjedništva, blizu grada Valdaija, oko 400 kilometara sjeverozapadno od Moskve. Ova oblast je korištena kao ljetovalište za visoke državne zvaničnike još od sovjetske ere.

Washingtonski Institut za proučavanje rata saopćio je da od kada je Trump pokrenuo diplomatsku inicijativu na početku godine da okonča rat, „Kremlj je nastojao odložiti i produžiti mirovne pregovore kako bi nesmetano nastavio svoj rat, spriječio SAD da uvede mjere za pritisak na Rusiju da uđe u ozbiljne pregovore i čak izvukao ustupke u bilateralnim američko-ruskim odnosima“.

federalna.ba/Beta