Lazović: Mini Šengen bi mogao rezultirati dobrim ekonomskim mjerama
"Činjenica je da je u posljednje vrijeme na političku, javnu i međunarodnu scenu izašao niz non papera kada je u pitanju odnos prema BiH", istakao je Miro Lazović, član Predsjedništva Pokreta socijalne demokratije i pravde, u Plenumu.
"Ja njima ne bih pridavao neku veliku važnost, tim prije što je potpuno jasno rečeno i u Briselu i od strane njihovih značajnih institucija, pa i od američke administracije, da promjene granica u BiH nema, da u regionu nema promjene granica i da se mora voditi jedna drugačija politika. Debakl hrvatske, pa i srpske politike nedavno se desio u Briselu kada su usvojene određene rezolucije koje jasno govore o tome da se etnička politika u BiH i regionu treba zamijeniti principima i standardima koji su temelj EU, a to je građanin i njegova prava. Dakle, ta politika će sigurno biti realizirana u narednom periodu u regionu, pogotovo na prostoru BiH. Danas smo imali Briselski samit pod vodstvom Angele Merkel koja je 2014. godine pokrenula Berlinski proces koji govori o tome da se zapadni region mora na neki način homogenizirati kroz ekonomsko povezivanje i na taj način ubrzati svoj proces ulaska u EU."
Kaže da je Berlinski proces već dao neke rezultate kada su u pitanju Srbija, Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, ukidanjem rominga na tom prostoru.
"Sada slijede druge ekonomske mjere koje bi trebale na neki način ubrzati integraciju ovog prostora. To je taj tzv. mini Šengen koji bi mogao rezultirati dobrim ekonomskim mjerama. Ali BiH ne smije otvorenih, raširenih ruku tek tako ulaziti u te procese prije nego se riješe neke političke stvari. Te politike se trebaju uskladiti između Srbije i Milorada Dodika. Milorad Dodik ovakvom politiku kakvu vodi sprječava BiH da ide otvorenije i iskrenije prema zapadnom Balkanu na način mini Šengena jer on dovodi u pitanje status BiH. BiH, da bi ulazila u ove procese, mora jasno povući niz poteza koji će zaštititi njenu suverenost, ekonomsku i političku stabilnost na način da, ukoliko ulazi već u te procese, oni moraju biti vremenski ograničeni dok se vidi kako će politika Srbije se ponašati u tom procesu. Zato se ne vjeruje Vučiću sve dok omogućava da Milorad Dodik vodi destabilizirajuću politiku prema BiH. Dakle, BiH mora biti oprezna u tim procesima."
Lazović ističe da je za njega najznačajniji non paper SANU 2.
"On je prije par godina proizveden u Beogradu. Neslužbeni papir po kome se odvija srbijanska politika Aleksandra Vučića i u Crnoj Gori i u BiH i na Kosovu. To je ta remetilačka politika na način da se onemogućava stabilnost tih država i da se stalno projicira ta velikosrpska ideologija koja je poražena i '90-ih godina i međunarodnom politikom, ali Aleksandar Vučić kao akter tih politika '90-ih jednostavno nema snage da se distancira od Miloševićevog režima, da prizna ono što je srbijanski režim učinio i u BiH i na prostoru bivše Jugoslavije i na taj način da otvori prostor Srbiji i srpskog narodu za jednu katarzu koja će omogućiti da procesi u regionu krenu pod povjerenjem i na brži način da se otvaraju procesi za region. To će Vučić morati uraditi, ali čini mi se da je centralno pitanje odnosa Kosova i Srbije. Dok Srbija ne prizna Kosovo još ćemo uvijek taboriti u ovim problemima."
federalna.ba