Zlatan Alagić ruši barijere: Uprkos invaliditetu trči maratone i pomaže drugima

Zlatan Alagić iz Bihaća upornošću, voljom za životom i pozitivnom energijom sigurno može biti inspiracija mnogim ljudima.

Nakon nesreće u ranom djetinjstvu jedno vrijeme bio je potpuno nepokretan. Imao je oko dvije i po godine kada ga je udarilo auto i zadobio je teški potres mozga. U komi je proveo dva mjeseca, a nakon buđenja iz kome uslijedila je duga i mukotrpna borba za život. Nakon saobraćajne nesreće, Zlatanu je ustanovljena dijagnoza hemiparesis cerebralis – oštećenje cijele jedne strane tijela.

Međutim, ovaj uporni Bišćanin nikada nije odustajao i borio se svim snagama kako bi sebi i drugima pokazao da je život vrijedan svakog truda i rada, a danas, koliko god zvučalo skoro nemoguće, učestvuje na utrkama širom Evrope i osvaja planinske vrhove.

Prva utrka

Prvu utrku je zvanično istrčao u julu 2017. godine kada je trčao pet kilometara u sklopu Paljanskog polumaratona.

“Sjedim za Facebookom i vidim objavu kolege Mirze Podžića iz Sarajeva, momak u invalidskim kolicima, uspio završiti maraton, 42 kilometra preći u invalidskim kolicima. Tad sam sebi rekao: Kad je on mogao, zašto ne bih i ja pokušao? Početi s nekim manjim trkama pa onda kasnije vidjeti“, kazao je 34-godišnji Bišćanin u razgovoru za Anadolu prije same utrke koju je uspješno istrčao u Sarajevu.

Uspio je tako završiti prvu utrku na Palama koju, kako je rekao, nikada neće zaboraviti jer je tada vidio da se sve može postići kada se nešto silno želi.

“Doduše, tu je više bilo hodanja nego trčanja, ali s obzirom na moju invalidnost, uspio sam utrku završiti uz pomoć ostalih prijatelja trkača“, istakao je Zlaja, kako ga obično zovu u društvu.

Dosad je zvanično završio 218 utrka, od Bosne i Hercegovine pa do velikih evropskih trka.

“Učestvovao sam u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Želio bih izdvojiti prvenstveno utrku u Velikoj Kladuši, Kladuška petica, u našem kantonu, Bihaćki polumaraton, a što se tiče većih utrka, izdvojio bih Beograd gdje je prošle godine bilo preko dvanaest hiljada učesnika“, kazao je ovaj maratonac.

Trčanje mu znači mnogo u životu, a posebno je istakao pozitivne efekte trčanja na zdravlje.

“Samim tim, opuštamo svoje mišiće i zaboravljamo na probleme koji nas muče, a samim time doprinosimo i očuvanju zdravlja“, kazao je ovaj uporni mladić.

Bavi se i planinarenjem

Osim trčanjem, bavi se i planinarenjem, a član je i bihaćkog udruženja "Horizont 2006".

“Ja sam se kod njih prvi put uključio 2012. godine. To su tada bile obične šetnje po gradu Bihaću, a ja nisam doslovno mogao preći stotinu metara. Stalno sam se umarao, morao stajati, ponekad čak i odustajati, ali oni su me bodrili i bili mi podrška“, ispričao je.

S ovim udruženjem je 2013. godine odlučio da se uputi na Marš mira "Nezuk - Potočari", koji se svake godine održava u znak sjećanja na genocid u Srebrenici, koji je tada iznosio oko 115 kilometar. Od tada svake godine uspješno završi ovaj veliki poduhvat, na što je posebno ponosan.

“Što se tiče ostalih utrka, učestvovao sam na maratonima, polumaratonima, ultramaratonima, trail utrkama, utrkama na pet i deset kilometara kao i na drugim utrkama“, kazao je Zlaja.

Ovaj odlučni Krajišnik završio je čak i krajnje zahtjevnu utrku, ultramaraton u trajanju od 12 sati, što je ogroman izazov i za najspremnije sportiste.

Učešće na utrkama mu, kako je istakao, pomaže da upozna nove ljude, nove kulture i da proširi životne vidike.

“Svaka nova utrka, novi grad u koji odemo daje nam nove vidike gdje samim time upoznajemo nove nacije, kulture. Evo kad sam prvi put bio u Beogradu, bilo je fantastično, upoznao sam mnogo prijatelja“, kazao je ovaj maratonac.

Najljepše se osjeća kad uspije usrećiti druge

Na kraju savjetuje svim ljudima da mnogo više pažnje posvete zdravlju i vode aktivniji način života.

“Svako bira sebi način na koji će ozdraviti i doprinijeti svom zdravlju. Svako šta izabere, on će u tome biti dobar“, poručio je ovaj inatljivi Bosanac.

Pored sportskih aktivnosti, Zlatan vrijedno radi u humanitarnoj organizaciji Pomozi.ba, a svoj posao opisuje najljepšim pozivom i napominje da se najljepše osjeća kada uspije usrećiti druge ljude.

federalna.ba/AA