Kultura, umjetnost, 27.04.2023.

U Neumu je održana šesta međunarodna znanstveno-stručna konferencija pod nazivom “Uloga znanosti u procesu integracija Bosne i Hercegovine” u organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH i Sveučilišta u Zagrebu.

Suorganizatori konferencije su Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Slavonskom Brodu, Sveučilište Sjever i Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku.

U pozdravnom govoru rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić kazao je kako je dobivanje kandidacijskog statusa Bosne i Hercegovine za članstvo u Europsku uniju otvorilo novu perspektivu i ponudilo izazov, ne samo u društveno-političkom, ekonomskom i razvojnom pogledu, nego i u pogledu perspektive znanosti.

Jačanjem znanstvenih kapaciteta i izvrsnosti, društvo će brže i uspješnije razvijati i integrirati se u sve moderne integracije, a prije svega europske i euroatlantske. Ti procesi će pozitivno utjecati na sve druge vrijednosti i pridonijet će većem standardu života i zadovoljstva, ističe, između ostaloga, rektor Tomić.

Ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Radovan Fuchs smatra da su današnja konferencija i tema itekako pogođeni i vjeruje da će zaključci biti od koristi daljnjim procesima priključivanja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Podsjetio je kako Vlada Republike Hrvatske od samog početka podržava priključenje BiH u EU.

Europski prostor visokog obrazovanja i europski istraživački prostor je primarno naslonjen na osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja. Države članice EU obvezale su se uspostaviti jedinstven europski prostor obrazovanja do 2025. godine s programima obrazovanja neovisnim o nacionalnim granicama. Dakle, nešto što je dostupno svima. Mislim da bi se ovim pristupom, koji Europska unija propagira unutar cijelog prostora članica zemalja EU, trebala rukovoditi i nadležna tijela u Bosni i Hercegovini kada govorimo o sustavu visokog obrazovanja, naglašava hrvatski ministar.

Napominje kako bi se sustav visokog obrazovanja trebao staviti pod jedinstvenu provjeru kvalitete kako bi se na taj način harmoniziralo visoko obrazovanje, koliko god je to moguće.

Živimo u vremenu kada je svijet u brzim promjenama i znanstvene aktivnosti zahtijevaju brzu i djelotvornu suradnju. Za izvrsnu znanost potrebno je zajedničko djelovanje izvrsnih umova iz cijelog svijeta, a europski istraživački prostor je platforma na kojoj se to može omogućiti svim znanstvenicima iz BiH. Pred vama su veliki izazovi, ali i potencijali kojima ćete moći pristupiti i iskoristiti ih za unaprjeđenje nacionalnog sustava visokog obrazovanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH bit će vam na raspolaganju, podvukao je ministar Fuchs.

Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH akademik Mladen Bevanda naglasio je kako su neumska zborovanja “glas znanosti, domoljublja, razuma, kulture, glas mira, poziv na suradnju, povezivanje, međusobno uvažavanje, ali i podsjećanje da je rat davno završen te da je potrebno napustiti ratnohuškačke retorike“.

Hrvati su bez rezerve za Europu, a Europa je u njima već stoljećima. Hrvatima u Bosni i Hercegovini događa se ono što se nije dogodilo nigdje u modernoj povijesti. Naime, kandidat koji dobije na izborima 97 posto glasova nije legalan, nije legitiman predstavnik hrvatskog naroda, nego onaj koji je dobio 2 do 3 posto glasova. Vrijednosti Europe su sloboda, pravda, istina, tolerancija, pravo na ravnopravnost i identitetska obilježja, smatra akademik Bevanda.

Rektorica Univerziteta u Tuzli Nermina Hadžigrahić uime Rektorskog zbora Bosne i Hercegovine izrazila je uvjerenje kako je sudionike na konferenciji okupila znanost kao način razmišljanja, ali i povezivanja.

Znanost nije izoliran otok u moru, nego mreža znanja u kojoj su okupljeni istraživači i osobe koje žele napredak svoje zemlje i društva u cjelini. Svi mi želimo jednu novu perspektivu. Duboko sam uvjerena da danas ovdje ne sjedi nijedna osoba koja je pesimistična. Moj pogled na perspektivu razvoja znanosti u BiH je optimističan. Bez obzira na to što se ponekad ne razumijemo i bez obzira na poteškoće, nitko nam ne može oduzeti optimističan pogled na budućnost, podvukla je rektorica.

Prof. dr. sc. Tomislav Volarić, pomoćnik rektora za informacijske tehnologije i inovacije koji je svojedobno okupio stručnjake i studente i pokrenuo Centar za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru (SUMIT), te kazao kako će SUMIT i dalje naporno raditi kako bi mostarsko sveučilište postalo prepoznatljivo i snažno sveučilište.

Također je istaknuo kako "nećemo uspjeti bez jakih IT sistema, bez privatnih IT kompanija koje daju snagu i mogućnost razvoja".

Nakon pozdravnih obraćanja, uvodno predavanje održao je Sumantra Bose, indijski politolog i profesor međunarodne i komparativne politike u Londonu. Specijalizirao se za proučavanje etničkih i nacionalnih sukoba i njihovo upravljanje, s posebnim fokusom na indijski potkontinent i bivšu Jugoslaviju.

Organizatori su ranije kazali kako je cilj konferencije približiti i ujediniti sudionike u elaboraciji znanstveno-utemeljenih koncepcija koje tematiziraju analogiju, povezivanje i približavanje institucionalnih i društvenih formi s ciljem postizanja veće kompatibilnosti BiH i EU.

U tom kontekstu dodali su kako se znanost i obrazovanje promatraju dvojako, sa stajališta njihovog suvremenog poimanja unutar EU u sprezi s njezinim temeljnim vrijednostima i načelima te kao svojevrstan medij u svojoj primjeni na proces izgradnje uključive vizije BiH kao europske države i društva po uzoru na EU.

(Dunja Jelovac)