Kultura, umjetnost, 25.11.2021.

Program za kulturu svim građankam i građanima Bosne i Hercegovine želi sretan Dan državnosti !
25. novembar istorijski je datum za našu zemlju.
Na Dan državnosti sjetimo se svih umjetnika i intelektualaca , među kojima je i veliki broj novinara, kojima su progonjeni u nizu nedemokratskih država.
Petnaesti novembar obilježava se kao Međunarodni dan pisaca u zatvoru. U skladu s tim, Međunarodni PEN poziva na hitne međunarodne reakcije kako bi se zaštitili pisci i spisateljice i novinari/ke širom svijeta, koji su sve češće na meti kako vladinih, tako i nevladinih aktera, i to samo zbog svog rada i javnog angažmana.
Svake godine Međunarodni P.E.N. Centar posebno izdvaja slučajeve pet progonjenih pisaca/spisateljica – bilo da su oni/e u zatvoru, suočeni/e s progonom ili na neki drugi način ugroženi/e – koji su indikativni za vrstu prijetnji i napada s kojima se suočavaju pisci i novinari širom svijeta. 15. novembra PEN Centri, naši članovi i pristalice širom svijeta izražavaju solidarnost sa svojim kolegama i pozivaju odgovorne da zaustave njihovprogon.
Ove godine Međunarodni PEN ističe sljedeće slučajeve:
Maykel Osorbo – muzičar, reper i autor nezavisne muzike na Kubi. Osorbo je jedan od autora pjesme “Patria y Vida” (“Homeland and Life”), koja je u februaru 2021. godine postala himna antivladinih demonstracija na Kubi. Osorbo je također jedan od osnivača Pokreta San Isidro (Movimiento San Isidro – MSI), grupe kubanskih umjetnika i intelektualaca, koji se od 2018. bore protiv cenzure umjetničkih, književnih i novinarskih glasova, te brane slobodu govora na Kubi.   Osorbo je priveden 18. maja 2021. dok je bio kod kuće i bio je podvrgnut četrnaestodnevnom prisilnom nestanku. Novinske kuće su kasnije objavile da je 31. maja držan u pritvoru i prebačen u zatvor 5 y Medio, u Pinar del Rio, optužen za navodne zločine kao što su „otpor” i „nepoštovanje suda” u vezi sa svojim odbijanjem da bude uhapšen dok je pokušavao doći do sjedišta MSI 4. aprila 2021. Njegov privremeni pritvor nije u skladu sa međunarodnim pravnim zahtjevima ili kubanskim krivičnim zakonom.
Selahattin Demirtaş – pisac i bivši kopredsjedavajući prokurdske Narodne demokratske partije (HDP). Demirtaş je uhapšen 4. novembra 2016. godine, zajedno sa nekoliko poslanika HDP-a, pod optužbom da je bio vodeći član terorističke organizacije, širio terorističku propagandu, veličao zločine i zločince i podsticao javnu mržnju i neprijateljstvo. Dokazi koji su upotrijebljeni protiv njega uglavnom se sastoje od njegovih političkih govora i izjava za štampu i nedostaju im uvjerljivi dokazi o kriminalnim aktivnostima. Turske vlasti sve do danas nisu uspjele provesti odluku Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava iz decembra 2020. godine, kojom je naloženo Demirtaşovo trenutačno puštanje na slobodu. Dok je bio u zatvoru, napisao je zbirku kratkih priča pod naslovom Seher (Zora), koja je odmah postala bestseler i prevedena na brojne jezike, a posebno je nagrađen nagradom „PEN Translates“ od strane engleskog PEN-a.
Rahile Dawut – istaknuta antropologinja i vodeća stručnjakinja za proučavanje ujgurskog folklora i kulturnih tradicija. Rođena je u autonomnoj regiji Xinjiang Uygur, Narodna Republika Kina (NRK). Vanredna je profesorica na Univerzitetu Xinjiang i osnivačica univerzitetskog Centra za istraživanje folklora manjina. Dawut je međunarodno priznata za jedinstven doprinos proučavanju i katalogizaciji ujgurske kulturne baštine. Njen rad je također prepoznala i podržala vlada NRK. Godine 2016, samo godinu dana prije nego što je prvobitno bila pritvorena, Dawut je dobila grant za istraživanje od Ministarstva kulture, navodno najveći ikada dat jednom ujgurskom istraživačkom projektu. Dawut je nestala krajem 2017. godine, ubrzo nakon što je planirala da otputuje iz Xinjianga u Peking kako bi učestvovala na akademskoj konferenciji. Pretpostavlja se da je vlada NRK-a odgovorna za njen nestanak, držeći je u tajnosti bez potvrde o njenom pritvoru više od tri godine, uprkos međunarodnom negodovanju i pažnji medija, te kampanji koju vodi Dawutina kćerka za njeno oslobađanje. U julu 2021. godine, istraživački novinari Ujgurske službe Radija Slobodne Azije su, zahvaljujući izvorima sa Univerziteta Xinjiang, potvrdili da je uhapšena. Hapšenje Rahile Dawut primjer je napora kineske vlade da dislocira ujgursko stanovništvo iz njihovog kulturnog identiteta i naslijeđa putem cenzure i represije.
Kolektivno hapšenje dvanaest pisaca/spisateljica iz Eritreje:
Dawit Isaak     Pisac, novinar i dramaturg 
Amanuel Asrat    Novinar, pjesnik, kritičar i kantautor 
Said Idris ‘Abu Are’    Pisac, novinar i prevoditelj
Temesegen Ghebreyesuy    Novinar, komičar, glumac
Methanie Haile     Novinar i odvjetnik
Fessehaye ‘Joshua’ Yohannes    Pisac, novinar i dramaturg
Yousif Mohammed Ali    Novinar
Seyoum Tsehaye    Novinar
Dawit Habtemichael     Novinar
Said Abdelkadir     Novinar
Sahle ‘Wedi-ltay’ Tsefezab    Novinar
Matheos Habteab    Novinar
Prije dvadeset godina, u septembru 2001. godine, eritrejske vlasti su poduzele značajne mjere protiv kritičara društvenog režima. 18. i 19. septembra, snage sigurnosti su uhapsile i pritvorile jedanaest od petnaest članova neistomišljenika (poznatih kao G-15) vladajućeg Narodnog fronta za demokratiju i pravdu (PDFJ), pod optužbom da su počinili zločine protiv nacionalne sigurnosti i suvereniteta. Skupina G-15 je ranije objavila otvoreno pismo u kojem je osudila predsjednikovu zloupotrebu vlasti i predstavila njegove postupke kao “nezakonite i neustavne”. 18. septembra, vlasti su također zatvorile sve nezavisne novine u zemlji, uključujući nedeljnike Meqaleh, Setit, Tsigenay, Zemen, Wintana i Admas, čiji je rad obustavljen zbog objavljivanja otvorenog pisma G-15 i organizovanja intervjua radi diskutovanja o problemima navedenim u istom. Snage sigurnosti su 21. septembra uhapsile i pritvorile dvanaest novinara, koji su svi povezani sa zabranjenim nezavisnim medijima. Neki od ovih novinara su i pisci, pjesnici, prevodioci, dramski pisci, tekstopisci i likovni kritičari. Vlasti Eritreje držale su njih i članove G-15 u pritvoru bez komunikacije bez pristupa članovima porodice, advokatima ili nezavisnim ljekarima, i bez suđenja, dvije decenije.
Tokom godina, postojali su neprovjereni izvještaji da je nekoliko zatočenika umrlo u pritvoru zbog zlostavljanja i zanemarivanja. Vlasti Eritreje ignorisale su javne pozive organizacija za ljudska prava i regionalnih i međunarodnih mehanizama za ljudska prava na pravdu za pritvorenike, uz službeno poricanje mjera poduzetih 2002. Vlasti su također tvrdile da su pisci i novinari samo poslani da izvrše svoje nacionalne službe, te da su svi uhapšeni 2001. godine živi, bez davanja dokaza koji potkrepljuju ove tvrdnje. Eritreja je militarizovana autoritarna, jednostranačka država, koja je dosljedno rangirana kao jedna od najgorih zemalja za slobodu izražavanja na svijetu. Praktično svi kritički glasovi (novinari, pisci, pjesnici, dramski pisci, muzičari, umjetnici, različiti političari) su pritvoreni na neodređeno vrijeme, nestali, prisiljeni na bijeg u izgnanstvo ili podvrgnuti vansudskim ubistvima. Demokratski sistem u Eritreji, koji garantuje slobodu govora i štampe, ratifikovan je 1997. godine, ali nije uspostavljen. Eritreja nije održavala nacionalne izbore od sticanja nezavisnosti od Etiopije 1993. godine, a Tranziciona nacionalna skupština, koja je osnovana da djeluje kao zakonodavno tijelo do održavanja nacionalnih izbora, nije se sastajala od 2002. godine.
Mohammed Abdullah Al-Roken – istaknuti emiratski pisac, akademik i odvjetnik za ljudska prava, stručnjak za slobodu izražavanja i borbu protiv terorizma. Bio je član Međunarodnog udruženja pravnika (UIA), Međunarodnog udruženja advokata i bivši predsjednik raspuštenog Udruženja pravnika Ujedinjenih Arapskih Emirata. Dr. Al-Roken je dugo vremena bio proganjan od strane vlasti UAE zbog svojih zalaganja u borbi za ljudska prava. Uhapšen je u avgustu 2006. godine, zadržan u pritvoru nekoliko dana i ispitivan o svojoj ulozi u osnivanju Emiratskog udruženja za ljudska prava. 17. jula 2012. Državna sigurnost UAE uhapsila je dr. Al-Rokena, pretresla njegovu kuću, zaplijenila njegove lične stvari i odvela ga na neidentifikovanu lokaciju, gdje je bio zatočen u samici tri mjeseca, bez pristupa advokatu ili porodici. 4. marta 2013. suđeno mu je pred Odjeljenjem državne bezbjednosti Federalnog vrhovnog suda u ozloglašenom slučaju „UAE 94“, zajedno sa 93 druga aktivista, optužena za nekoliko lažnih i nejasnih optužbi, uključujući navodnu zavjeru rušenja vlade. 2. jula 2013. godine, Vijeće državne sigurnosti Federalnog vrhovnog suda osudilo je dr. Al-Rokena na deset godina zatvora. Dr Al-Roken služi zatvorsku kaznu u ozloglašenom zatvoru Al-Razeen, koji se često naziva Guantanamo Ujedinjenih Arapskih Emirata.
P.E.N. Centar u BiH i ove godine obilježio je  Međunarodni dan pisaca u zatvoru.Tim povodom  upriličeno čitanje u znak solidarnosti s piscima/spisateljicama i novinarima/kama koji/e se širom svijeta suočavaju s progonom zbog svoga rada i djelovanja .Učestvovali su članovi i članice P.E.N. Centra u BiH: Ahmed Burić ,Ferida Duraković, Mile Stojić,  Vahidin Preljević, Zlatko Dizdarević,Asmir Kujović i Senadin Musabegović. Ove  godine se obilježava punih četrdeset godina od početka obilježavanja Međunarodnog dana pisaca u zatvoru, pokrenutog od strane Odbora za pisce u zatvoru pri Međunarodnom PEN-u 1981. godine. Međunarodni PEN poziva na hitne međunarodne reakcije kako bi se zaštitili pisci i spisateljice i novinari/ke širom svijeta, koji su sve češće na meti kako vladinih, tako i nevladinih aktera, i to samo zbog svog rada i javnog angažmana. Svake godine Međunarodni P.E.N. Centar posebno izdvaja slučajeve pet progonjenih pisaca/spisateljica – bilo da su oni/e u zatvoru, suočeni/e s progonom ili na neki drugi način ugroženi/e – koji su indikativni za vrstu prijetnji i napada s kojima se suočavaju pisci i novinari širom svijeta. 15. novembra PEN Centri, naši članovi i pristalice širom svijeta izražavaju solidarnost sa svojim kolegama i pozivaju odgovorne da zaustave njihov progon.
( Dunja Jelovac )