Kultura, umjetnost, 24.02.2022.

U Zenici je  u 90. godini života   preminula penzionisana prvakinja drame  Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Šefika Korkut-Šunje koja je  nakon kratkotrajnog glumačkog angažmana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku, bila  članica glumačkog ansambla BNP-a Zenica od 1956.godine  do odlaska u mirovinu 1991. godine. I nakon toga igrala u predstavama matičnog teatra u kojem je  tumačila više od 170 uloga,ali i u televizijskim serijama. Za svoj umjetnički ali i društveni rad nagradjena je  Plaketom i Nagradom grada Zenice, te glumačkim nagradama od kojih je najznačajnija Nagrada „Adem Ćejvan“ za doprinos razvoju bosanskohercegovačke teatarske umjetnosti. Značajan doprinos dala je, također, radu i razvoju Dječije, omladinske i lutkarske scene BNP-a, kojom je rukovodila četiri godine i u tom periodu režirala deset predstava za djecu.Komemorativni skup povodom smrti Šefike Korkut-Šunje bit će održan u subotu, 19. februara 2022. u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica sa početkom u 10 sati. Dženaza će biti obavljena u Zenici istoga dana na gradskom groblju Crkvice.Evo šta su o Šefiki Korkut Šunje za naš radio kazali glumica Ermina Nišić i glumac Saša Handži
Komemoracija glumcu Šerifu Aljiću na velikoj sceni Narodnog pozorišta u Mostaru. Šerif Aljić preminuo je jučer  u nedjelju u 68. godini života, rođen je 16. marta 1954. godine u Gračanici. U Sarajevu je 1977. godine diplomirao na Filozofskom fakultetu – Odsjek gluma. Bio je angažovan u Kamernom teatru 55 iz Sarajeva, Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici, a potom u NP Mostar i HNK Mostar

Nakon osnivanja daleke 1956. godine Zavičajni, a danas Regionalni muzej u Doboju, zahvaljujući, prije svih akademskom vajaru Dragi Handanoviću je značajno obogaćen i proširen. Naime, ovaj umjetnik je odlučio brojne skulpture u keramici i terakoti, nastale u proteklih šest decenija njegovog stvaralaštva,  pokloniti svome gradu. Uz podršku Gradske uprave muzejski prostor je proširen sa 250 na 750 metara kvadratnih. 

Zavičajni muzej Konjic je mjesto u kojem možete osjetiti dašak prošlosti.                           U sklopu Zavičajnog muzeja Konjic se nalazi stalna etnografska postavka, koju su radili stručnjaci iz Zenaljskog muzeja u Sarajevu. Sastavni dio muzeja je i  galerijski, te arheološki prostor, kutak za djela poznatog slikara Lazara Drljače, a depadans muzeja je rodna kuća Zulfikara Zuke Džumhura. Ovaj muzej predstaviće Muhamed Krnjić, uposlenik ustanove Narodni univerzitet Konjic, koja upravlja muzejem. Pripremila Amila Habibija.
   Vijeće mladih grada Cazina u suradnji sa vijećima učenika srednjih škola i podršku Centra za kulturu  i turizam svakog mjeseca u ovom gradu organizira promociju književnika i njihovih djela uz debate o univerzalnim porukama i vrijednostima koje se mogu iščitati iz čuvenih romana. U fokusu posljednje debate bio je Dostojevski.

'Okretište', remek-djelo pisca poznatog po sažetom izrazu, predstavlja njegovu književnu 'borbu na život i smrt'", zaključuje se u saopštenju "Imperativa".

Kako saopštavaju iz "Imperativa", besplatne pozivnice za promociju mogu se preuzeti još od četvrtka 10. februara na biletarnici Banskog dvora, svakim danom, osim vikendom, u periodu od 12 do 18 časova.
Promocija romana "Okretište" hrvatskog književnika Damira Karakaša održaće se 24. februara, u 19 časova, u Vijećnici Kulturnog centra Banski dvor, moderator programa biće Marija Pejić, a organizator događaja je Udruženje za promociju i popularizaciju književnosti "Imperativ".

"'Okretište' je bolno dirljiva knjiga u kojoj se autor suočava s traumom poslije napada koji ga je gotovo stajao života. Bez spektakla i senzacionalizma, s brutalnim činom u nagovještajima - jer književnost je za Karakaša oduvijek bila jezik, a ne puko opisivanje događaja - ovaj roman prikazuje osjećaj nemoći, ranjivosti, paranoje i gnjeva", saopštavaju iz Udruženja.

Iz ovog udruženja podsjećaju na opis romana koji je objavljen prošle godine, a koji je uveliko osvoji čitalačku publiku bar kada je riječ o Hrvatskoj, Srbiji i BiH.
Damir Karakaš rođen je 1967. godine u selu Plašćica, pored Brinja, u Lici. Objavio je dosad knjigu putopisa "Bosanci su dobri ljudi" (1999), zbirke priča "Kino Lika" (2001), po kojoj je snimljen istoimeni film, "Eskimi" (2007) i "Pukovnik Beethoven" (2012), drame "Skoro nikada ne zaključavamo" (2009), "Snajper" (2013) i "Avijatičari" (2021) te romane "Kombetari" (2000), "Kako sam ušao u Europu" (2004), "Sjajno mjesto za nesreću" (2009), "Blue Moon" (2014), "Sjećanje šume" (2016, nagrade "Fric" i "Kočićevo pero") i "Proslava" (2019, Nagrada Tportala za najbolji roman godine). Djela su mu prevedena na desetak jezika.

Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) u petak, 18. februara, premijerno će biti izvedena predstava “Rechnitz - Anđeo uništenja”, povodom obilježavanja jubileja - 30 godina od osnivanja SARTR-a.
Predstava nastaje prema tekstu austrijske spisateljice Elfriede Jelinek, jedne od najnagrađivanijih književnica sa njemačkog govornog područja, koja je 2004. godine nagrađena Nobelovom nagradom za književnost.
Režija ove predstave povjerena je austrijskoj rediteljici Sabine Mitterecker, saopćeno je iz Sarajevskog ratnog teatra.
Direktor SARTR-a Aleš Kurt istakao je da je ovaj i projekat prva koprodukcija jednog sarajevskog i jednog mostarskog pozorišta te se zahvalio austorskom timu, koproducentima, sponzorima i partnerima na istrajnosti i podršci:

Otvaranje izložbe "Manuscript" akademskog umjetnika Borisa Ladana je za 24. u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. 
Samostalne izložbe „Manuscript“ Borisa Ladana će biti predstavljena sa šesnaest kompozicija rađenih u kombiniranoj tehnici na platnu. U pitanju je kombinacija kolaža, akrilne boje, laviranog tuša i multipliciranih otisaka aquatinte.
Sa akademskim umjetnikom Borisom Ladanom razgovarala i izložbu najavila -Arjana Tafro.
Boris Ladan je rođen 1980. godine u Jajcu, u Bosni i Hercegovini. Školovao se u rodnom gradu, a potom u Zagrebu. Kasnije se seli u Njemačku i ostaje do 1998. kada maturira na Realnoj gimnaziji. Sklonosti prema likovnoj umjetnosti otkriva u mladosti, a 1995. se prvi put susreće s graffiti umjetnošću kojom se bavi dugi niz godina. Nakon povratka u rodni grad Jajce, Ladan upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu (sveučilište u Mostaru) i studira grafiku pod mentorstvom profesora Igora Dragičevića u čijoj klasi 2005. godine diplomira. Imao je šest samostalnih izložbi i sudjelovao je na više skupnih, te je učestvovao na velikom broju likovnih simpozija i kolonija.

Promocija dvotomne monografije „Osmanisti Bosne i Hercegovine do kraja 20. stoljeća – biografski i bibliografski podaci“, autora prof. dr. Enesa Pelidije, profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu, bit će upriličena s u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu.
Ovo obimno djelo je rezultat višegodišnjih istraživanja koje donosi vrijedne biografske i bibliografske podatke o 36 osmanista čiji su radovi od krucijalnog značaja za dalja istraživanja Bosne i Hercegovine u osmanskom periodu.
Promocija naučnog zvučnog izdanja Serija 4: Crnogorska narodna muzika – terenski snimci Instituta za muzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu bit će održana u četvrtak 17. 02. 2022. godine u 13,00 u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu.
Izdanje je nastalo u okviru projekta Musical Heritage of Montenegro – Musical Practices of Montenegro and their Potential - MusiH na kojem su surađivali istraživači Instituta za muzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu i Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore. Ovo izdanje sadrži knjižicu i tri CD-a na kojima je 66 pjesama snimljenih u periodu od 1952-1984. godine. Na snimcima je zabilježeno pjevanje kazivača iz različitih crnogorskih regija - Ćamila Sijarića, Emine Dervović, Miljka Bulajića, Sulejmana Đečevića, Ćirila Peruđinija i Hamdije Šahinpašića.
( Dunja Jelovac )