Kultura, umjetnost, 13.05.2021.

-    06. maja 1870. godine u Nevesinju je rođen Safvet-beg Bašagić
Osnovnu školu pohađao je u Mostaru i Konjicu, u Sarajevo se doselio 1882. godine gdje završio ruždiju i a nakon toga gimnaziju 1895. godine.

Od 1895. do 1899. studirao je na Bečkom univerzitetu orijentalne jezike, arapski i perzijski. Jedno vrijeme radio je kao profesor u sarajevskoj Velikoj gimnaziji (Prva gimnazija), te 1903. je osnovao društva Gajret, El-Kamer, Muslimanski klub. 1907. godine pokreče list Ogledao, a godinu dana kasnije odlazi u Beč gdje priprema doktorat iz orijentalnih jezika i historije islama. Doktorat je odbranio 1910. godine na temu "Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur" i stiče zvanje doktora. Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah poslije smrti Ali-hodzabega Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i slom Monarhije. Nakon rata, od 1919. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. godine kada je umirovljen.
U listu 'Novi behar' ostalo je zapisano da do 9. aprila 1934. godine Sarajevo nije vidjelo veličanstvenije dženaze od one Safvet-begu Bašagiću. Povorka je krenula iz Hrgića ulice, a na dženazi je bilo 5.000 ljudi. Ukopan je u haremu Begove džamije u Sarajevu.


-    06.05.1942. umro je Hasan Kikić
Hasan Kikić, književnik i revolucionar, rođen je 1905. godine u Gradačcu. Kikićev život bio je ispunjen velikim stvaralačkim naporom, produktivnog književnog stvaraoca na strani socijalno obespravljenih i potlaćenih.
Hasan Kikić je rođen 20. avgusta 1905. godine u Gradačcu. Osnovnu školu završio je 1918. godine u rodnom gradu, a od 1919. do 1922. godine pohađao je Višu dječačku školu u Derventi, gdje je uz materijalnu pomoć ujaka nastavio i Učiteljsku školu od 1923. do 1926. godine. Zbog đačkog štrajka koji je organizovao s Ilijom Grbićem u februaru 1926. godine isključen je iz škole, pa je IV razred Učiteljske škole završio u Zagrebu.

Od 1927. godine radio je kao učitelj, prvo u Pašinom Konaku (Hajdarevići) u okolini Zavidovića, nakon toga u Rogatici, Gornjem Sjeničaku u okolini Vrginmosta (Gvozd) i Pisarovini u Hrvatskoj. Dok je radio kao učitelj, privatno je polagao gimnaziju, a od 1934. do 1938. godine vanredno je studirao i završio Pravni fakultet u Beogradu . Godine 1940. premješten je u Zagreb, gdje je 26. II 1940. godine dodijeljen na rad Prosvjetnom odjelu Banovine Hrvatske.

Od samog dolaska u Hrvatsku kreće se u krugu naprednih lijevo orijentisanih intelektualaca, političara, književnika (M. Krleža, A. Cesarec, O. Prica, V. Šeferov, K. Hegedušić, M. Iveković, itd.). Kao učitelj u osnovnoj školi 1941. godine mobilisan je u domobrane. Za vrijeme tzv. NDH dok je bio u Zagrebu, skriva ilegalce i rastura naprednu literaturu, a kada je kao domobranski satnik bio na službi u Sanskom Most, putuje u Zagreb i odatle prenosi sanitetski i drugi materijal za partizanske odrede u Bosanskoj krajini.

U februaru 1942. godine prelazi na slobodnu teritoriju. Ubrzo je zarobljen, četnički vođa Uroš Drenović ga je osudio na smrt, ali on uspijeva da pobjegne i priključuje se Grmečkom partizanskom odredu. Poginuo je 6. maja 1942. godine od četničke zasjede kod sela Rapta pod planinom Čemernicom između Mrkonjić-Grada i Skender-Vakufa...

Prve književne radove počinje objavljivati 1926. godine: najprije prozni rad "Iz zapisa jednog alkoholičara" (Učiteljski podmladak), a potom pjesmu "Pjesma bolesne djevojke" (Vijenac). Svoje književno djelo, kao i život u cjelini posvetio je siromašnom i napaćenom bosanskom čovjeku, iz čijih je redova i sam ponikao. Rijetko je ko na ovom našem tlu s takvim poznavanjem ljudi i njihovog života i s takvom ljubavlju, ulazio u svijet proleterizirane bosanske sirotinje, u svijet obespravljenih. Iz Kikićevog pera progovorio je narod, ojađen i pritisnut nevoljama, izmučen i napaćen.

- Kako je književnost sastavni dio cjeline kulture jednog naroda, ali i jedan od izraza njegove duhovnosti, tako i bošnjačka književnost reflektira ukupnost bošnjačke kulture i njezinu duhovnu sadržinu. Iako je po postanku rezultat individualnog kreativnog čina, književnost je, u složenom odnosu pojedinca i zajednice ostvarenom prvenstveno putem jezika i zajedničkog kulturalnog pamćenja, na neki način, i „unutrašnja zbilja“ svakog naroda, njegova „intima“, kako to zapaža libansko-francuski pisac Amin Maalouf, tj. prostor najprisnijeg poniranja u sebe, u svoju misao i emocije te uopće u doživljaj sebe i svijeta i života u kojem živi. A u toj individualno-kolektivnoj književnoj „unutrašnjoj zbilji“ i „intimi“ vjerovatno „najunutrašnjija“ i „najintimnija“ zbija jeste zbilja susreta s Apsolutom – s Božanskim, koja se u književnosti posebno upečatljivo ostvaruje naročito u poeziji, kaže prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“ u povodu izložbe Bošnjačke pobožne poezije koja će pod nazivom Ramazanije biti otvorena sutra u sarajevskoj galeriji Preporod.

Naglašava kako pobožna poezija jeste, poezija susreta čovjeka s Bogom, susret prolaznog s Vječnim, upitanog i Onog spram Kojeg su usmjerena prva pitanja i Kojem se vraćaju posljednji odgovori.

U bošnjačkoj književnoj povijesti pjesnički susreti čovjeka s Bogom traju stoljećima, još od lapidarnih natpisa na stećcima i zapisa na marginama srednjovjekovnih bosanskih kodeksa i listina, pa kroz sva kasnija vremena.

- To je, međutim, posebno intenzivno od onog trenutka kad se bošnjačka književna praksa dominantno okreće potrazi za Apsolutom, što će biti prevlađujući tok u bošnjačkom književnom, a prvenstveno pjesničkom stvaranju na orijentalno-islamskim jezicima tokom osmanskog vremena u Bosni, kad se u ukupnoj kulturi Bošnjaka, pa tako i u bošnjačkoj književnosti, uobličava ona duhovna sadržina koja će je od ovog vremena pa nadalje specifično obilježavati. Ovaj tok ne prestaje ni kasnije, u novim vremenima što u Bosnu dolaze s austrougarskom okupacijom i tekovinama moderne zapadno-evropske kulture, ali se on bitno mijenja. Dok je u ranijim vremenima bošnjački pjesnik svoj poetsko-duhovni put tražio riječima stranog – turskog, perzijskog ili arapskog jezika, s početkom novih vremena on se vraća maternjem – bosanskom jeziku, pri čemu se sad ostvaruje i u novom književno-kulturalnom kontekstu zapadno-evropskog tipa - pojašnjava Kodrić, profesor bošnjačke književnosti i teorije književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Tad u ukupnoj bošnjačkoj književnosti i kulturi, pa tako i u bošnjačkoj pobožnoj poeziji, nastaju, navodi sagovornik, naročite, specifične liminalno-sinkretičke književno-kulturalne tvorbe, tj. osobene kreacije susretanja i preplitanja čitavih tradicija muslimanskog Orijenta i evropskog Zapada, na način koji se rijetko viđa drugdje. I baš tad, u tom jedinstvenom susretu i prepletu koji presudno obilježava Bosnu, nastaju vjerovatno i najznačajnija ostvarenja bošnjačke pobožne poezije, kao i neka od najznačajnijih djela bošnjačke književnosti uopće.

- Stih „Zvuči l' to svjetlost ili to zvuk se sjaje...“ iz pjesme Ramazanska večer Muse Ćazima Ćatića, stih izvanredne književne sugestivnosti susreta čovjeka s Bogom, tek uzorak je – jedan od niza mogućih – čitavog pobožnog pjesničkog univerzuma u bošnjačkoj književnosti i njegovih visokih književno-duhovnih dometa. Tu ljepotu duha ostvarenog u pjesničkoj riječi predstavlja ova izložba, kao također jedan od tek mogućih izbora iz duge i bogate tradicije bošnjačke pobožne poezije. Trideset izabranih pjesama, kao trideset ramazanskih dana, i jednako toliko individualnih pjesničkih susreta s Bogom, samo su, stoga, tek jedan od mogućih prikaza „najunutrašnjije“ i „najintimnije“ zbilje književnog i kulturnog stvaranja Bošnjaka- kaže prof. dr. Sanjin Kodrić.
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ organizira izložbu u povodu završetka mjeseca ramazana i dolazećeg Ramazanskog bajrama.
Izložba obuhvata izbor od 30 antologijskih pjesama iz bošnjačkog pobožnog pjesništva počev od starije pa sve do savremene književnosti i recentne književne prakse, simbolično svakom pjesmom obilježavajući jedan dan mjeseca ramazana.

Izložbu su priredili magistar filozofije Mak Tanović i magistar književnosti naroda Bosne i Hercegovine Elmir Spahić, a likovni aspekt izložbe realizirala je umjetnica Alisa Teletović.
Izložba će biti postavljena u sarajevskoj Galeriji „Preporod“ od 10. do 17. Maja

Uređuje i vodi Dunja Jelovac 

Kultura, umjetnost
radio Federalni radio Radio Federacije BiH Kultura, umjetnost
0 17.06.2021 10:55
Kultura, umjetnost Federalni radio
0 12.06.2021 14:22
radio Federalni radio Radio Federacije BiH Kultura, umjetnost kultura
0 02.06.2021 19:01
Kultura, umjetnost radio Federalni radio Radio Federacije BiH
0 27.05.2021 11:50
Kultura, umjetnost Federalni radio
0 21.04.2021 23:30
Kultura, umjetnost Federalni radio Radio Federacije BiH
0 14.04.2021 23:19