Kultura, umjetnost, 07.12.2023.
Preminuo je Hadžem Hajdarević, pjesnik, prozni pisac, esejist, publicist, pisac za djecu, urednik i priređivač djela drugih autora i naučni radnik u oblasti jezika, objavio je Preporod.info.
Hadžem Hajdarević je rođen 18. jula 1956. godine u Kruševu kod Foče.
Osnovnu školu je završio u Popovu Mostu, zatim Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, nakon čega zavšava studij jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
U toku studija i poslije radio je kao lektor u izdavačkoj djelatnosti tadašnjeg Starješinstva Islamske zajednice. Dugi niz godina je bio profesor bosanskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu.
Pored poezije, pisao je i prozu, književnu kritiku, bavio se publicističkim radom, ali prvenstveno je bio i ostao pjesnik.
Bio je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, član bosanskog PEN-a te, od obnoviteljskog osnivanja, član Matičnog odbora Kulturnog društva Bošnjaka "Preporod" .
Za prvu knjigu pjesama "Seobe obala" dobio je nagradu Trebinjskih večeri poezije (1982.) i nagradu "Svjetlosti", a za "Pjesme ponornice" nagradu "Skender Kulenović" (1996.) Pjesme su mu prevođene na njemački, engleski i turski jezik. Zastupljivan je u svim novijim antologijama bošnjačkog pjesništva i pjesništva Bosne i Hercegovine.
Radio je kao naučni saradnik u Insitutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.
1
Iz Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu podijelili su duboko saosjećanje nakon vijesti o smrti istaknutog bosanskohercegovačkog književnika Hadžema Hajdarevića, naglašavajući njegov značajan doprinos u oblasti očuvanja i institucionalizacije bosanskoga jezika.
Hadžem Hajdarević je kao jedan od autora Rječnika bosanskog jezika te Pravopisnog priručnika, iz ugla pisca, tj. onoga kome je jezik glavno sredstvo rada, ugla kojem su najbolji normativci oduvijek davali značajno mjesto u standardizaciji jezika, dao doprinos normiranju bosanskog jezika, pored toga što je svojim tekstovima i pismenim i usmenim, u raznim prilikama doprinosio stabilizaciji i prihvatanju te norme
Objavio je dvanaest knjiga poezije, više pjesničkih izbora, zatim nekoliko knjiga proze, kolumni, eseja, čime se kad je u pitanju žanr ubraja u najrazrodnije savremene bosanskohercegovačke autore.
Knjige odabranih Hajdarevićevih stihova izišle su na bugarskom, francuskom, engleskom, slovenskom, poljskom i njemačkom jeziku. Prevođen je i na arapski, flamanski, mađarski, makedonski, danski, ruski, ermenski, talijanski, turski, ukrajinski i druge jezike…
Dobitnik je više književnih nagrada: Nagrada Trebinjskih večeri poezije (1981.), Nagrada "Skender Kulenović" (1996.), "Planjaxova" nagrada za najbolju knjigu pjesama (2005.), nekoliko bh. i regionalnih nagrada za najbolju kratku priču i dr. Zastupljen je u svim novijim antologijama bosanskohercegovačke i bošnjačke poezije i kratke priče.
Jedan je od autora Rječnika bosanskog jezika (Sarajevo, 2007.), koautor Pravopisnog priručnika bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika sa osnovama gramatike (Sarajevo, 2013.). Autor je ili koautor više čitanki za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini.
Od 2002. pa do 2012. godine bio je, u okviru redovnih aktivnosti Društva pisaca BiH, predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodne književne manifestacije “Sarajevski dani poezije”, a krajem marta 2018. izabran je za predsjednika bosanskohercegovačkoga Društva pisaca.
Hadžem Hajdarević je živio i radio u Sarajevu. Posljednjih dvadesetak godina, bio je uposlenik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.
( Dunja Jelovac )