Kultura, umjetnost 04.04.2024.

- Ovogodišnje 29. izdanje Modula Memorije, jednog od kulturološkog programa posvećenog kulturi sjećanja,  otvoreno 4. aprila u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine izložbom fotografija "Sarajevo – grad ljubavi i stradanja" Danila Krstanovića.

U okviru izložbe, simboličkog naslova „Sarajevo – grad ljubavi i stradanja“, bit će predstavljen dio opusa ratnih fotografija Danila Krstanovića iz perioda opsade Sarajeva. Njegove fotografije tematiziraju svakodnevni život i stradanje čovjeka u Sarajevu u periodu opsade, kroz 4 godine agresije. Naziv izložbe je izveden upravo iz Krstanovićevih intervjua u kojima govori o Sarajevu kao gradu ljubavi i gradu stradanja, objašnjavajući zbog čega je osjećao dužnost da fotografiše u najtežim historijskim trenucima njegovog postojanja.

- Svečano otvorenje stalne postavke umjetničkih djela JU

Muzeja Sarajeva pod nazivom “Sarajevo kao imaginacija” u četvrtak, 4. aprila s početko u 12 sati ,je autor muzejski savjetnik Hamdija Dizdar,

 jedan je od programa u okviru obilježavanja 75 godina Muzeja Sarajeva.

Sarajevo se jednostavno da slikati. Jer u oku posmatrača ono nikad nije isto. To je grad koji svakodnevno

doživljava svoju renesansu. Muzej Sarajeva je od 1949. godine u traganju za različitim slikarskim viđenjima duše Sarajeva, želeći da prati razvoj umjetničke scene Bosne i Hercegovine u kojoj se rađaju oni slikari koji se osjećaju Sarajlijama, uspio pronaći modele i mogućnosti da dođe do njihovih djela. Izložba će prikazati umjetnička djela sa motivima Sarajeva u rasponu od gotovo 150 godina, od 1864. do 2011. godine.

- 4. aprila 2024. godine u 11:55 sati u Galeriji „Roman Petrović“ (Maršala Tita 54)  upriličeno otvorenje izložbe „Oteta zemlja“ akademskog slikara Džeke Hodžića.

 Na izložbi je predstavljeno oko 30 radova novonastalog ciklusa, u tehnici ulja na platnu ili kartonu, zatim kolažu i asemblažu, te jedan skulptorski objekat. Zastupljeni radovi predstavljaju Hodžićevu interpretaciju historijskih dešavanja u širem vremenskom rasponu od koloniziranja Amerika, Australije, Afrike, Indije, kao i stradanja za vrijeme totalitarnih režima, do najrecentnijih ratnih dešavanja u Ukrajini i Gazi.

Djela spadaju u domen angažovane umjetnosti, budući da autor ovim ciklusom snažno i direktno reaguje kako na ranije tako i na trenutne društveno-političke okolnosti u svijetu, te sagledava i kritički propituje njihove posljedice.

 U vlastitom osvrtu povodom ove izložbe Džeko Hodžić obrazlaže svoje motive za pripremu ciklusa simboličnog naziva „Oteta zemlja“. Prisjećajući se ličnih iskustava i poistovjećujući patnju vlastitog naroda s patnjom mnogih koji su je kroz povijest, ili je danas proživljavaju, umjetnik je osjetio potrebu da osjećanja gnjeva i nemoći, akumulirana uslijed silnih nepravednih pojava u svijetu iskaže na polju likovnosti, vjerujući da će publika u njegovom djelu prepoznati univerzalne vrijednosti kojima teži.

 -U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“, -crkvi Svetog Ante u sarajevskom naselju Bistrik, biti održan svečani uskrsni koncert na kojem će nastupiti talentovani i vrijedni muzičari temeljne kulturne ustanove bosanskohercegovačkih Hrvata koja podržava sve ono što nas vodi ka jednoj boljoj budućnosti. Organizatori ovog značajnog koncerta žele da podare lijep, kulturni, muzički događaj bosanskohercegovačkoj publici.

-sSvjetski dan kazališta 27. ožujka Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru obilježen izvedbom “Stepskog vuka” .

Roman “Stepski vuk” objavljen je 1927. godine, a govori o Harryju Halleru, osamljenom i nezadovoljnom intelektualcu. Svi likovi iz romana zapravo su Harry Haller, dio njegove podsvijesti, zaboravljeni i žele provaliti van. Nalaze se u kaleidoskopskoj strukturi u kojoj se pretapaju i miješaju. U tom smislu efektno djeluju i kostimi u predstavi koji su također „glumci“, odnosno, to su slojevi koje likovi skidaju sa sebe. S obzirom na redateljičino iskustvo u lutkarstvu, ono što “Stepski vuk” u ovoj inscenaciji predstavlja dinamična je kohezija igre, eksperimenta, fizičkog teatra i vizualnog bogatstva koje ima svoje uporište u suvremenoj teatarskoj estetici.

, Radnja predstave "Mjera za mjeru" u režiji Mirka Radonjića smještena je u Beč u kom je početkom 17. vijeka došlo do zloupotrebe moći. Skoro pola vijeka kasnije, žrtve su odlučile prijaviti taj slučaj, a likovi koji zauzimaju manji prostor u ovoj drami, u predstavi dobijaju priliku da svjedoče o svojim i tuđim nedaćama.

Reditelj Mirko Radonjić izjavio je da smatra da je dio predstave koji se igra na sceni tek fragment tog fenomena pozorišnog čina, te da se predstava velikim dijelom odvija i u samoj publici i u tome šta su njihova promišljanja, asocijacije, afiniteti i mogućnosti razumijevanja predstave, pa ga samim tim raduje susret sa publikom.

-Premijera predstave "Malograđanska svadba" koja je rađena po tekstu njemačkog pisca Berlota Brehta, a u režiji poznatog italijanskog reditelja Paola Mađelija

Na konferenciji za medije uoči premijere Mađeli je istakao svoju duboku povezanost s gradom Sarajevom, naglašavajući važnost ovog grada u svom umjetničkom razvoju

-Džez opera "Blue Monday" kompozitora Džordža Geršvina, u režiji Aleksandra Nikolića, uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigovati maestro Bakir Samardžić, na sceni Narodnog pozorišta

Geršvin se posebno istaknuo komponovanjem muzike za koncertne dvorane, brodvejske mjuzikle i holivudske filmove, a najpoznatiji je po specifičnom načinu na koji je u klasičnu muziku unosio elemente popularne američke muzike, crnačkog spirituala, džeza i bluza.

-Preminuo Veljko Bulajić

Dunja Jelovac