"Kult - pult" 16.01.2026.

Akademija nauka i umjetnosti (ANU) Bosne i Hercegovine, u saradnji sa izdavačkom kućom Dobra knjiga i Umjetničkom galerijom Bosne i Hercegovine organizirat će u subotu, 7. februara u Sarajevu predstavljanje knjige jednog od najistaknutijih bh. arhitekata "Zlatko Ugljen arhitektura/kritike/osvrti/intervjui".

O knjizi će govoriti akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Nikola Bašić, književnik i dopisni član ANUBiH Mile Stojić, fra Marko Karamatić, dekan Arhitektonskog fakulteta UNSA prof.dr. Erdin Salihović te prof.dr. Nina Ugljen.Predstavljanje knjige bit će održano s početkom u 18 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.

Zlatko Ugljen rođen je 1929. godine u Mostaru. Diplomirao je 1958. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu, arhitektonski odsjek. Od 1960. godine asistent je na predmetu Projektovanje I, Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. Od 1970. godine docent je na istom predmetu, a vanrednim profesorom postaje 1975. U zvanje redovnog profesora izabran je 1985. godine. Odlazi u mirovinu 2000. godine, a 2001. godine postaje profesor emeritus. Na Akademiji likovnih i primijenjenih umjetnosti, odsjek Unikatni dizajn, izabran je za redovnog profesora 1986. godine.Dobitnik je brojnih nagrada - Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1962, Nagrada ULUPUBiH 1962, Nagrada Društva primijenjenih umjetnika BiH 1963, Borbina Savezna nagrada za arhitekturu 1978, Nagrada 12. aprila grada Zenice 1978, Nagrada DAS 1980, 27. julska nagrada BiH 1983, Aga Khanova nagrada za arhitekturu 1983, Plaketa Kantona Sarajevo – za doprinos razvoju Kantona iz oblasti nauke i umjetnosti 2006.

Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.

Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka (kasnije prebačen u Odjeljenje umjetnosti) izabran je 1990, a za redovnog 2002. godine.


- Otvorena je retrospektiva hrvatskog likovnog umjetnika Antuna Borisa Švaljeka (1951-2023) Oblak u glavi, u Muzeju moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, realizirana u suradnji s Gradskim muzejom Varaždin, Narodnim muzejom Zadar i HDLU.

Na retrospektivi je prezentirano više od 150 djela (radovi od kasnih 60-ih do posljednjih pred samu Švaljekovu smrt) - slike, skulpture, grafike, crteži.

„Retrospektivna izložba „Oblak u glavi", posvećenu jednom od najoriginalnijih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća - Antunu Borisu Švaljeku. Izložba, koja je prethodno bila predstavljena u Gradskom muzeju Varaždin, nakon Mostara bit će predstavljena u Zadru i Zagrebu, čime se dodatno potvrđuje njezina nacionalna relevantnost."

Autor izložbenog koncepta je ugledni likovni i književni kritičar Milan Bešlić, dok je kustos mostarske izložbe Toni Barać.

- Predstavljanje knjige „Priče iz Busovače“ Nikole Šimića Tonina u njegovoj Busovači okupio je brojnu publiku. Autor ističe svoju snažnoj povezanost s krajem iz kojeg, iako fizički odsutan, nikada nije u potpunosti otišao. 
Nikola Šimić Tonin hrvatski je književnik i kulturni djelatnik, poznat kao pjesnik za djecu i odrasle, pripovjedač, romanopisac, dramski pisac i kritičar s vrlo obimnim opusom. Živio je i radio u više od 40 gradova u nekoliko država s trenutnom adresom u Zadru. 

 

- U Biblioteci „Derviš Sušić“ u Tuzli je održana promocija Bosansko-perzijskog rječnika, značajnog naučnog i izdavačkog projekta nastalog kao rezultat višegodišnje saradnje domaćih i međunarodnih stručnjaka. Riječ je o dvo­tomnom rječniku koji sadrži oko 50.000 bosanskih riječi i njihovih perzijskih ekvivalenata, uz primjere upotrebe u sintagmama, idiomima, poslovicama i rečenicama. Projekat je rezultat više od 14 godina kontinuiranog rada, a realizovan je u saradnji Naučnoistraživačkog instituta „Ibn Sina“ i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Prof.dr. Munir Drkić, jedan od autora Bosansko-perzijskog rječnika.


- Izložba fotografija „U Fabrici“ autorice Imrane Kapetanović produkt je dvogodišnjeg fotografskog istraživanja koje je radila u jednom industrijskom pogonu, gdje je kroz dokumentarnu fotografiju pratila svakodnevni ritam rada žena u tom proizvodnom procesu.

Prema riječima autorice ovim radom željela je otvoriti prostor za drugačiji pogled na radnice, da ih vidimo kao individue, kao dio kolektiva, kao profesionalke koje u suštini nose čitav proizvodni proces.

Izložba je zakazana u petak, 6. februara od 17.00 do 18.45 u galeriji Akademije  likovnih umjetnosti, Sarajevo.

Za Federalni radio detaljnije o izložbi govori Imrana Kapetanović.

- Kroz 27 panoa popunjenih dokumentarnim fotografijama danas je u središtu
Distrikta postavljena izložba„Brčko u mađarskim arhivima 1422-1937“, koju je
uz saradnju sa kolegama iz Mađarske pripremio brčanski, ali i Ahiv BiH.
Prof.dr. Emir Filipovic

- Sedmog februara 1953. godine u Jajcu rođena je Hasija Borić, bosanskohercegovačka glumica i režiserka. Gimnaziju i srednju muzičku školu završava u Sarajevu. Poslije gimnazije, upisuje se u prvu generaciju studija glume, režije i teatrologije na Filozofskom fakutetu u Sarajevu.

Po završetku studija odlazi u Split i zapošljava se u Hrvatskom narodnom kazalištu Split, gdje je radila dvije sezone, zatim odlazi u Zagreb i ponovo se vraća u Sarajevo.

1992. godine odlazi u Beč gdje ubrzo dobija angažman u bečkom Volkstheater-u. 2002. godine osniva "Putujući teatar" u okviru kojeg je napisala, režirala i interpretirala monodramu "Majka Nuru počesto izruži" u kojoj Hasija igra čak 22 lika različitih akcenata i dijalekata iz BiH i bivše Jugoslavije.

Hasija Borić dobitnica je mnogobrojnih nagrada, kao što je nagrada za najbolju glumicu Radija Sarajevo 1989. godine, austrijska nagrada "Karl Skraup" za ukupan opus u sezoni 1997/1998 i nagradu "Mostarska liska" za najbolju glumicu za prestavu "Feral Tribune Cabaret" u režiji Tanje Miletić Oručević.
Hasanaginice, kako ti je ime - autorski projekt glumice i rediteljice Hasije Borić-
Stojić progovara o femicidu i nasilju nad ženama, kroz spoj tradicije,
dokumentarizma i savremenog scenskog izraza. Sarajevska premijera
teatarske balade održana je u Međunarodnom centru za djecu i omladinu.

Dunja Jelovac

 

kult-pult