Kubat: Trebamo pokušati vratiti povjerenje u naš zdravstveni sistem

Današnji Rezime odlučili smo posvetiti djeci oboljeloj od malignih bolesti, njihovim roditeljima, obiteljima, doktorima i svima koji skrbe i mijenjaju svoje živote da bi spasili njihov.

Danas govorimo o svima njima iz želje da su čuje i njihov glas, da razumijete i pomognete njihovu borbu koja traje svaki dan, svih 24 sata bez prestanka. Kako se bore i kako im pomoći?

Gosti emisije bili su Jasna Vatreš, socijalna radnica u Roditeljskoj kući i Fikret Kubat, direktor Udruženja ''Srce za djecu oboljelu od raka”.

Kubat je kazao da se od 2003. godine, kada je pokrenuta inicijativa za osnivanje Udruženja, do danas mnogo stvari promijenilo.  

„Ključno je da smo uspjeli djecu i njihove roditelje staviti u fokus zajednice, institucija vlasti. To je bilo zaista neophodno. Dosta vremena je trebalo da neko od predstavnika institucija, kompanija, dođe da posjeti tu djecu. Danas je potpuno drugačija situacija, na tom polju smo jako puno uradili. Imamo Fond solidarnosti, dosta inicijativa i zakona donesenih - s tog stanovišta smo zadovoljni, ali puno je prostora za dodatni rad“, pojasnio je Kubat.

Vatreš naglašava da se u BiH zvanično ne vodi registar oboljelih od malignih bolesti.

„Sve informacije koje postoje vode naša odjeljenja. Onkološko odjeljenje u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci. Godišnje novooboljele djece na području BiH je oko 100. Sa područja FBiH kreće se do 60. Najčešće maligno oboljenje kod djece je leukemija. Svi se liječe i tretiraju na jednom od ovih odjeljenja“, objašnjava ona.

Na pitanje koliki je stepen izlječenja djece oboljele od raka i ima li napretka, Kubat kaže:

„Naravno da ima. Ako uzmemo u obzir da se 1970. godine procent izlječenja kretao oko 30 posto, danas je to u BiH oko 80 posto. Kod leukemija i do 90 posto. To su informacije od naših ljekara i medicinskog osoblja. Tu je napravljen veliki iskorak kada je u pitanju ova oblast zdravstva i pored činjenice da djeca primaju citostatike, nepametne lijekove. 20 posto na ovoj drugoj strani djece koja izgube bitku – to je velik broj, svako dijete je za nas statistika koju ne volimo da slušamo. Borimo se, gledamo da budemo pozitivni, da damo roditeljima snagu, energiju, hrabrost da moraju da se bore“, naveo je on.

Dodaje da put nije lagan, ali je moguće pobijediti.

„Na toj osnovi i mi funkcionišemo u Roditeljskoj kući. Svi zajednički moramo biti na jednom frontu – i mi iz udruženja, i roditelji i medicinsko osoblje, da pomognemo djeci da pobijede“, rekao je on.

Vatreš pojašnjava da djeca koja se liječe od malignih oboljenja ne nalaze se na listama čekanja, gdje se nalaze odrasli pacijenti.

„Oni su prioritet, država ipak pokušava pomoći, dati prioritet, da jedno izliječeno dijete puno znači za naše društvo, a ne veliki broj“, kaže Vatreš.

Važno je da imamo sagovornika koji želi da čuje naše i probleme naše djece, dodaje ona.

Kubat ističe da trebamo pokušati vratiti povjerenje u naš zdravstveni sistem.

„Ljudi misle da ako negdje drugo odu da će imati bolju njegu, uslugu i svi se moramo zapitati i mi i ministri i zakonodavna vlast, šta možemo tu učiniti. Medicinska pomoć koja se pruža djeci u BiH je jako kvalitetna, ali sa mogućnošću da uvedemo dosta standarda EU. Vi ne možete u Evropi saopštiti dijagnozu bez prisustva psihologa. To je ključna stvar za roditelje i za doktora koji saopštava dijagnozu“, rekao je Kubat.

Što se tiče finansiranja Roditeljske kuće, Vatreš kaže da 'možemo reći da smo stabilni'.

„Zahvaljujući možda i našem kontinuiranom izvještavanju sa lica mjesta šta se dešava i koje su potrebe kako Udruženja tako i Roditeljske kuće“, pojasnila je ona.

federalna.ba