Kruže glasine o obnovi mostarskog „Razvitka“, ali je mnogo nepoznanica
Obnova Mostara nakon ratnih devedesetih godina teče veoma sporo, a mnogi njegovi stanovnici su skoro 30 godina izbjeglice u svom gradu. Tokom godina više puta su kružile glasine o mogućim radovima na pojedinim objektima, a sada se među njima našao i „Razvitak“. Mnogo je još nepoznanica o ovoj temi, kao što nije ni poznato ko su investitori.
U mostarskom „Razvitku“ prije rata živjelo je 60 stanara, a svojom ljepotom i u ovako ruševnom stanju ovaj objekat mami poglede prolaznika. Enisa Bašić svoje stanarsko pravo čeka skoro 30 godina, a tokom godina, ističe, naslušala se raznih obećanja. Ni sada, kaže, ne vjeruje da će „Razvitak“ lako ući u fazu obnove jer još nikakvog konkretnog poziva od Grada, ni investitora nisu dobili.
„To su sve neke kalkulacije investitora, Grada... Nama stanarima niko ništa konkretno nije rekao, jer to su već neki konkretni sporazumi. Mi ga ni sa investitorom ni sa Gradom nismo imali“, navodi Bašić, predsjednica Udruženja stanara „Razvitka“.
Iz Grada uvjeravaju drugačije, tvrde kako je ovo do sada najozbiljniji investitor koji želi na prostoru robne kuće i stambenog objekta izgraditi stambeno- poslovni objekat, uključujući i bivše stanare. Sada kaže rade na formiranju spiska svih onih koji su zadržali stanarsko pravo.
„Od ovih 60 - 45 stanara se javilo. Na to treba dodati sedam stanara koji nisu podnijeli zahtjev za povrat. Nemaju uslova za povrat stana – naravno, ti će se stanovi raditi. To je 52 - od ovih osam preostalih stanara, mi pretpostavljamo da ih je šest umrlo“, ističe Božo Ćorić, voditelj Odjela za društvene djelatnosti Grada Mostara.
Prema kalkulacijama Odjela za društvene djelanosti, preostala su još dva stanara koje moraju pronaći da bi spisak bio potpun sa njih 54. Predstavnica stanara tvrdi da joj nije jasno zbog čega se toliki naglasak stavlja na broju preostalih stanara.
„Voljela bih vrlo rado da znam šta im je cilj toga pitanja i broja stanara kada se definitvno zna da je 60. Oni trebaju uzeti u obzir tih 60“, ističe Bašić.
Sporno kod ovog projekta, obavijenog velom tajni, jeste i spominjanje da bi se „Razvitak“ trebao proširiti na 23 etaže što, tvrde stručnjaci iz oblasti arhitekture, nije praktično za dio grada u kojem se nalazi.
„Moramo shvatiti koliko stambenih jedinica staje u toliku spratnost i toliku širinu. Zato je potrebna nova škola, zato je potrebno parkirnih mjesta toliko da ne možemo iskopati sigurno ni podzemne parkinge tolike - došli bismo negdje do Neretve vjerovatno. To je čitava infrastruktura - gdje će svi ti ljudi koji rade u tržnom centru?“, pita Maja Roso-Popovac, arhitektica i profesorica na Građevinskom fakultetu u Mostaru.
Ovakva rješenja, napominje Roso-Popovac, ne idu na ruku ni stanarima, a ni investitoru. Tvrdi kako je to sve bez arhitektonske vrijednosti, te da bi takvom gradnjom bio počinjen urbicid.
federalna.ba