Krumpirijada u Glamoču održana po 14. put
Mnoge općine u našoj zemlji imaju svoj brend. U Glamoču je to krumpir, a njemu u čast ove subote je, četrnaestu godinu zaredom, priređena i posebna manifestacija, u narodu zvana 'krumpirijada'.
Glamočki krumpir othranio je mnoge obitelji do sada i odškolovao mnoge vrijedne znanstvenike. To radi i danas i stoga je u čast njegovu veličanstvu i ova 14. po redu manifestacija Dani glamočkog krumpira.
Načelnik Glamoča Nebojša Radivojša (SNSD) kaže - najbolji promoter Glamočkog polja je glamočki krumpir.
Premda je i ova godina bila sušna, prinosi su bolji od prošlogodišnjih budući da je kiša u osmom i devetom mjesecu češće zalijevala plodno polje.
Slobodan Paštar, stručni suradnik za poljoprivredu Općine Glamoč, navodi kako su prinosi bili između 20 i 30 tona po hektaru, a pod krumpirom je bilo oko 300 hektara. Dodaje i kako je nešto manje u odnosu na prošlu godinu, ali kako je vjerojatno na to utjecala i velika skupoća.
No, Ilija Radoja ne posustaje. Šest hektara je zasijao pšenicom i ječmom, a krumpirom hektar i pol. Zadovoljan je i prinosima i cijenom: „Oko 35 tona ima sa tih 15-ak duluma. Realna cijena je 1,20 ili 1,30 KM, na veliko, s obzirom na to da su poprilično porasle cijene goriva, zaštitnih sredstava, đubriva...“.
Raduje i to što se poljoprivrednoj proizvodnji okreću i mladi ljudi. Premda žive i rade u Banjoj Luci, dva prijatelja su na 30-ak duluma zasijali mrkvu i krumpir.
„Ove godine smo odlučili da izložimo neke naše proizvode i super nam je danas. Ovo nam je dodatni posao, a možda jednog dana preraste da nam bude glavni posao“, kaže Borislav Gašić, elektrotehničar iz Banje Luke.
Držeći kako je Glamoč neopravdano marginaliziran, srednjoškolci su odlučili predstaviti tradiciju i kulturu svoga kraja.
„Htjeli su, naravno, da prikažu glamočko kolo, za koje svi znaju, neke dijelova narodne nošnje. Imamo ovdje jednu knjigu o Miroslavu Čangaloviću, jednom od najpoznatijih opernih pjevača, koji je rodom iz Glamoča“, ističe Darija Zečević-Paštar, profesorica u glamočkoj Srednjoj školi Tin Ujević.
Najveći izloženi krumpir, težak 1.540 grama, proizveo je Radovan Tolimir. Birala se i najukusnija pita krumpiruša, te najuređeniji štand. Ponudu na glamočkoj krumpirijadi svojim brendom, proizvodima od drenjka, potpomogli su susjedi iz Drvara.
federalna.ba